Poštovani, trenutno čitate vesti iz arhive.
Alo! ima novi sajt! Kliknite ovde i pogledajte najnovije vesti!
alo.rs Zdravlje

ZAUSTAVITE BOLESTI KRVNIH SUDOVA

Šetnjom protiv šloga

Autor: Nataša Lazović | 01.11.2013 - 07:02:00h | Komentara: 0

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, bolesti srca i krvnih sudova u proseku svakog sata odnesu po šest života. Od ukupnog broja umrlih na godišnjem nivou, svaka druga smrt nastupi usled bolesti krvnih sudova i mozga.

Ne gubite bitku zbog loših životnih navika, stresa i neodgovarajuće prevencije

Ne gubite bitku zbog loših životnih navika, stresa i neodgovarajuće prevencije | Foto: Shutterstock

Poražavajuća statistika
- Infarkt srca i moždani udar, odnosno šlog, čine više od 60 odsto svih smrtnih slučajeva u svetu, a u svemu tome najveću ulogu igraju krvni sudovi od čije prohodnosti zavisi ishrana srca i mozga.

Žene na udaru


Bolesti krvnih sudova i mozga ubijaju više žena, nego maligne bolesti, hronična plućna oboljenja, dijabetes i sida zajedno. Sa menopauzom, zbog bitne promene hormonske aktivnosti, nastupa specifičan zdravstveni preobražaj. Toj promeni doprinosi i gojaznost, koja može već biti prisutna, ali u ovom periodu raspoređuje se oko pojasa stomaka, što znatno povećava metabolički rizik i posledice po srce i krvne sudove. Smanjena fizička aktivnost prisutna je kod svake četvrte žene u menopauzi, a od ostalih faktora rizika najprisutniji su pušenje i konzumiranje alkoholnih pića.

Naime, zapušenje jednog od krvnih sudova srca ili mozga dovodi do srčanog infarkta ili šloga s raznim stepenom invaliditeta. Primera radi, svake godine u Srbiji oko 23.000 ljudi doživi šlog.
Ako se zna da jedna trećina obolelih umre, druga ostane trajno nesposobna za samostalan život, a samo se preostala trećina vrati ranijem životu, onda je jasno da se radi o vrlo teškoj i ozbiljnoj bolesti. Nažalost, takvo stanje se svake godine pogoršava – objašnjava prof. dr Višeslav Hadži-Tanović, kardiolog.

Rešenje u prevenciji
Alarmantan trend može da se preokrene samo ako se uvedu korenite promene u način života i ako se smanje faktori rizika.

- U okviru dobre preventive preporučuje se eliminisanje faktora rizika koji izazivaju srčani infarkt i šlog, a to znači amortizovati stres, normalizovati povećani krvni pritisak, povišen holesterol i trigliceride, šećer u krvi, smanjiti telesnu težinu, promeniti režim ishrane i uvesti antioksidanse, poboljšati imunitet, prestati s pušenjem, povećati kretanje i obavezno barem jednom godišnje posetiti kardiologa - ističe dr Hadži-Tanović.

- U prevenciji arteroskleroze koja dovodi do infarkta srca i moždanog udara najvažnija je fizička aktivnost. Dovoljno je pešačiti sat vremena dnevno, recimo do posla i od posla, pri čemu treba da se oseti blagi napor. Najbolje je pratiti puls čiju optimalnu vrednost možete izračunati prema sledećoj formuli: Od broja 220 oduzmite godine života i izračunajte 75 odsto ove vrednosti - objašnjava za „Alo!“ lekar Aleksandra Milosavljević.

Inače, razvijeni i bogati zdravstveni sistemi vrlo se agresivno bave kardiovaskularnim problemima i njihovom prevencijom i to pre svega zdravstvenim prosvećivanjem, čiji je cilj sprečavanje bolesti srca i krvnih sudova.

Prepoznajte znake


Ako se moždani udar prepozna na vreme i ako nema kontraindikacije za primenu, postupak trombolize može značajno poboljšati ishod kod ishemijskih moždanih udara a oni čine oko 85 odsto svih moždanih udara. Najčešći simptomi moždanog udara su: utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tela, poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje reči, potpuna nemogućnost izgovaranja reči, naglo zamagljenje ili gubitak vida, naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka, gubitak ravnoteže ili vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu...

Nema komentara za ovu vest.

Pogledajte pravila za pisanje komentara

Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.
Molimo čitaoce alo.rs da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila.
Strogo je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara.
Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni.
Redakcija alo.rs ima pravo da ne odobri komentare koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije alo.rs.
Administratorima se možete obratiti ovde: online@alo.rs
alo.rs VIP