U međuvremenu, pišu "Nezavisne novine", gotovo 100.000 stanovnika šest opština u BiH - Novog Grada, Kostajnice, Bosanske Krupe, Cazina, Bužima i Velike Kladuše strahuju za svoj život i zdravlje, budući da je sporni lokalitet samo tri kilometra udaljen od državne granice.

Tokom posete opštini Krupa na Uni predesedavajući Predsedništva BiH Mladen Ivanić naveo je da su, kada su dobili tu informaciju, stavili do znanja šefici hrvatske diplomatije Vesni Pusić da je to potpuno neprihvatljivo i od nje dobili odgovor da odluka nije doneta i da će ozbiljno biti razmotrene primedbe BiH.

Zbog straha velikog broja stanovnika u području spornog lokaliteta resorna ministarstva na državnom i entitetskim nivoima od Hrvatske su zatražila informaciju o aktivnostima koje sprovodi.

"Zabrinuti smo zbog informacija koje nam dolaze iz ovih opština u slivu reke Une, jer njihovi čelnici tvrde kako su primećene neke aktivnosti na lokalitetu Trgovska gora", navela je ministarka za prostorno uredjenje, gradjevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić.

Nakon sastanka s ministrom trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirkom Šarovićem i federalnom ministarkom okoline i turizma Snježanom Soldat, kao i stručnjacima iz te oblasti, Golićeva je izjavila da je u skladu s Evropskom konvencijom o proceni uticaja na okolinu prekodržavnih granica Hrvatska trebalo da obavesti BiH o aktivnostima u vezi sa izborom Trgovske gore za namenu te vrste.

Kako je objasnila, Hrvatska je imala pet-šest predloženih lokacija, ali je izabrala ovu kojim bi direktno bilo ugroženo i izvorište pitke vode na području šest opština u BiH.

Ministraka je potvrdila da je od Državne regulatorne agencije za radijaciju i nuklearnu bezbednost zatražila da uradi sveobuhvatni monitoring tog područja da bi se utvrdilo da li je do sada vršeno neovlašćeno odlaganje tog otpada.
Golićeva je navela da su BiH i RS angažovale stručnjake koji su utvrdili da zemljište na tom lokalitetu nije pogodno za izgradnju deponije, jer se radi o krečnjaku dolomitu sa strmim vodopropusnim nagibima i da je isprepleteno vodotokovima, zbog čega lako može doći do zagađenja životne sredine i vodotoka.

Na konstataciju da su hrvatski mediji objavili da je ta lokacija izabrana jer na tom području ne živi mnogo ljudi, ona je reagovala izjavom da to ne može biti parametar za odabir lokacije i pojasnila da se za izgradnju deponije mora posmatrati geomorfološka struktura predmetnog tla.

"Na tom lokalitetu, gde se nalazi neperspektivno vojno skladište oružanih snaga Hrvatske, trebalo bi da bude zbrinuto oko 5.000 tona radioaktivnog otpada i oko 700 tona istrošenog nuklearnog goriva", objasnila je entitetska ministarka.

Kako je podsetila, vlada i Sabor Hrvatske u 2014. su izradili strategiju koja precizira načine zbrinjavanja takvog otpada, a prema kojoj bi do 1. avgusta 2015. trebalo da bude izrađen nacionalni program zbrinjavanja.

Golićeva je dodala da postoje informacije da 2018. godine treba da počne gradnja deponije i podvukla da BiH na raspolaganju kao sredstva za borbu stoje brojne institucije i konvencije, ali i Međunarodni sud pravde, kao krajnja instanca ukoliko se s Hrvatskom ne nađe zajednički jezik.

Problem će biti iznet i u Beču, na sastanku Agencije za atomsku energiju od 9. do 22. maja, kojem će prisustvovati sve zemlje potpisnice Konvenciju o zbrinjavanju potrošenog nuklearnog otpada, a BiH će zatražiti objašnjenje i od Slovenije zbog obaveze Hrvatske da preuzme 50 procenata otpada nuklearne elektrane Krško, pri njenoj razgradnji planiranoj do 2043. godine.

Rok do kojeg hrvatska Agenciji za atomsku energiju mora da da podatak gde namerava da odlaže nuklearni i radioaktivni otpad je 15. avgust.