Poštovani, trenutno čitate vesti iz arhive.
Alo! ima novi sajt! Kliknite ovde i pogledajte najnovije vesti!
alo.rs Aktuelno

ALO! SAZNAJE

EU neće srpski med jer je pun antibiotika!

Autor: Ružica Kantar | 06.03.2014 - 15:00:00h | Komentara: 14

Više kontigenata meda namenjenog za izvoz vraćen je prethodnih godina iz zemalja EU, nakon što je u evropskim laboratorijma u ovom pčelinjem proizvodu iz Srbije otkriveno prisustvo antibiotika, saznaje “Alo!”. Ovo se dešava, kažu stručnjaci, zbog toga što u Srbiji ne postoji adekvatna kontrola zdrastvene ispravnosti meda, a, kako ističu, pa se na domaćem tržištu u velikoj meri može naći med “obogaćen” ovim hemijskim jedinjenjima.

Med

Prošle godine je 20 tona meda vraćeno iz Poljske, a 2010. Nemci su tri puta
odbili da kupe srpski med

 

Više kontigenata meda vraćeno je iz zemalja EU, pošto je u evropskim laboratorijama otkriven nedozvoljeno visok sadržaj lekova

- Da bi med bio zdrav, mora da potiče od zdravih pčela. Međutim, iako bi trebala, Uprava za veterinu ne vrši pregled i kontrolu košnica, odnosno zdrastveno stanje pčela, kao ni da li se u slučaju bolesti pčele na odgovarajući način prskaju antibioticima i šta se dešava sa medom bolesnih pčela. U Srbiji ne postoji ni adekvatna laboratorija koja bi mogla da da precizne i pouzdane podatke o zdrastvenoj ispravnosti meda i eventualnom prisustvu antibiotika. Propisi se svodi na takozvanu “samokontrolu”, a čak i kada veterinarska inspekcija posumnja u neispravnost, ona u uzorci uglavnom proverava samo količinu HMF-a, odnosno prisustvo razgradnog produkta šećera, ali ne i prisustvo streptomicina i drugih antibiotika - kaže za “Alo!” Miroslav Stojšić, doktor veterinarske medicine i bivši načelnik veterinarske inspekcije. Kako Stojšić kaže, prethodnih nekoliko godina se u više navrata dešavalo da iz evropskih zemalja vrate isporuke meda upravo zbog prisustva ovih lekova. Zadnji put, prema njegovim informacijama, to se desilo prošle godine, kada je 20 tona meda vraćeno iz Poljske. Kako su mediji pisali, 2010. godine, Nemci su zbog toga tri puta odbili da kupe srpski med. Pčelari su tada tvrdili da je bilo pošiljki u kojima je utvrđena i 3,5 puta veće koncentracija “streptomicina” od dozvoljene.

Med

- Pitanje je šta se desilo sa tim medom koji je vraćen. Postoji veliki razlog za sumnju da je završio upravo na domaćem tržištu - dodaje Stojšić.

- Inače, antibiotici u hrani se deponuju u organizmu, pa to može dovesti do pojave alergije, svraba, crvenila, pa i gušenja. Sa druge strane, organizam stvara rezistentnost na antibiotike i postaje podložniji bakterijama što ima dalekosežne posledice - dodaje bivši načelnik inspekcije. Prema njegovim rečima, pored antibiotika u medu se mogu naći i teški metali poput olova, žive i arsena, ukoliko se pčelinjaci nalaze pored puta. Kakva je kontrola meda na prisustvo antibiotika možda najbolje ilustruje primer firme “Timomed”, koja je 2010. godine izvezla med u Sloveniju, gde je, za razliku od Srbije, utvrđeno veće prisustvo antibiotika od dozvoljenog. Ta firma, nakon toga, upozoravala je da “naše laboratorije ne zadovoljavaju kriterijume EU i da se analize moraju vršiti u inostranoj laboratoriji”.
Dr Rodoljub Živadinović, predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije priznaje za “Alo!” da su propisi u našoj zemlji, kako kaže, “delimično zastareli” i da za sada ne postoji laboratorija koja radi preciznu analizu meda kao na zapadu, ali napominje da je prisustvo antibiotika sve manje i ređe poslednjih godina.

- Istina je da što se tiče izvoza, naše analize se ne prihvataju u evropskim zemljama, ali će se to promeniti akreditacijom laboratorije za kontrolu meda. Ta ustanova će jedina imati sve uslove da obradi analize na antibiotike i biće savršeno precizne - smatra Živadinović.

Med

Ministarstvo: Proizvođači sami da kontrolišu(?!)

Na pitanja u vezi sa tim kako se kontroliše zdrastveno stanje meda, u Upravi za veterinu Minstarstva poljoprivrede kažu za “Alo!” da je “subjekat u poslovanju hranom u obavezi da u okviru planova samokontrole obavlja ispitivanje meda u određenim vremenski intervalima”.


- Proizvođači meda koji otkupljuju med od malih proizvođača kontrolišu svaku pošiljku meda na osnovne parametre. U okviru službene kontrole, veterinarska inspekcija uzorkuje med u okviru Nacionalnog programa monitoring rezidua u hrani životinjskog porekla ili u slučaju sumnje na nebezbednost - poručuju u Ministarstvu, dodajući da prema njihovim informacijama, u 2012. i 2013. godini nije bilo povraćaja meda iz inostranstva zbog nalaza antibiotika.

Poslednji komentari
  • 20 godina pčelarim Vreme: 06.03.2014 16:59h

    Molim autora teksta da se malo bolje informiše, jer kada pišete vest trebate ispitati obe strane i pčelare, i te "stručnjake" sa vet. klinika. Aaa da.. zaboravio sam da je ovo Srbija!

  • MIlos Vreme: 06.03.2014 17:04h

    Ovo je cista neistina!

  • peki Vreme: 06.03.2014 19:15h

    pcelarim 25 godina i veoma sam savestan pcelar,u pocetku pcelarenja varoa odnosno pcelinja vas nije bila toliko prisutna u kosnicama,pa samim tim nije bilo potrebe za cestim lecenjem pcelinjih drustava,medjutim danas je varoa izuzetno prisutna u kosnicama i pored mnogih lecenja tesko se suzbija,postala je imuna na mnoge poznate lekove,medjutim u danasnje vreme gleda se samo interes,sve vise nestaje pcelara a mnoze se medari odnosno ljudi koji gledaju da dodju samo do profita a posledice ih neinteresuju,naravno da ima zloupotreba,pcele se lece u medobranju,izuzetno velikim dozama lekova koji se zadrzavaju u medu i sigurno da su stetni za ljudski organizam,navikli su na nase trziste gde nema nikakve kontrole,medjutim kada krene van srbije nastaje problem...naravno tako i treba.

  • trut Vreme: 06.03.2014 19:35h

    Inače te antibiotike proizvodi Evropa i naravno svojim pčelama ga ne daju. Kada bi se gađali Kinder jajima, onda bi im verovali, propaganda.

  • jelena Vreme: 06.03.2014 20:04h

    I, gde je zavrsio toliki med pun antibiotika?

Pogledajte sve komentare

Pogledajte pravila za pisanje komentara

Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.
Molimo čitaoce alo.rs da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila.
Strogo je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara.
Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni.
Redakcija alo.rs ima pravo da ne odobri komentare koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije alo.rs.
Administratorima se možete obratiti ovde: online@alo.rs
alo.rs VIP