Garaplija je izjavio i da je ista formacija, zvana "Ševe", u maju 1993. ubila "sarajevske Romea i Juliju", 25-godišnje Admiru Ismić i Boška Brkića, dok su pokušavali da iz centra Sarajeva preko Vrbanja mosta pređu na Grbavicu.

I taj zločin, neki zvaničnici u Sarajevu, zatim su pripisali bosanskim Srbima, potvrdio je Garaplija.

Formacija "Ševe", koje je opisao kao "paravojnu formaciju" SDB BiH, počinila je i mnoge druge zločine, uključujući ubistvo zarobljenih srpskih vojnika i civila u jednom sarajevskom parku, atentat na visokog oficira Armije BiH Sefera Halilovića i ubijanje srpskih civila na Grbavici, izjavio je Garaplija.

Po rečima svedoka, i atentat minom na generala Halilovića potom je prikazan kao eksplozija srpske granate.

Tadašnji komandant Vojske Republike Srpske, general Mladić (73) optužen je, između ostalog, za terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada, 1992-95.

Svedočeći po obavezujućem nalogu Tribunala (subpoena), Garaplija, koji je bio šef antiterorističkog tima SDB BiH, rekao je da je da mu je 1996. lider "Ševa" Nedžad Herenda priznao da je njegova jedinica počinila sve te zločine.

Herenda je bio uhapšen u akciji razbijanja "Ševa" koju je Garaplija vodio.

Nazivajući "Ševe" "terorističkom grupom", za koju je malo ko znao, Garaplija je izjavio da je tu formaciju 1992. formirao ministar unutrašnjih poslova BiH Alija Delimustafić.

Vođa "Ševa" priznao je, dok ga je Garaplija ispitivao, da je "ubio par poznat kao sarajevski Romeo i Julija", Srbina i Muslimanku koji su "pokušali da, s velikom količinom novca" preko mosta pređu na srpsku stranu Miljacke u proleće 1993.

"Herenda nam je rekao da je, s kolegom Draganom iz 'Ševa', pucao na taj par", kazao je Garaplija, precizirajući da je Draganovo prezime Božić, da "nikada nije procesuiran" i da sada "radi za Centralnu banku BiH".

Svedok je podvukao da je "kao i za većinu snajperskih delovanja, srpska strana bila okrivljena" za ubistvo mladog para.

Herenda je, po Garaplijinim rečima, priznao i da je sa zgrade Izvršnog veća BiH, u maju 1995, ubio francuskog vojnika Unprofora, dok je na ulici ispred hotela Holidej In u centru Sarajeva podizao barikadu koja bi gradjane zaštitila od vatre sa srpske strane.

"Herenda je kazao da je on pucao kako bi UN okrivile Srbe... Ja ne znam da li je tada bilo istrage, ali mi je poznato da su određeni bosanski zvaničnici rekli da je za ubistvo odgovorna srpska strana", rekao je svedok.

Dodao je da je Herenda za taj zločin dobio 2.000 maraka.

Garaplija je izjavio i da mu je Herenda priznao da je, "vežbajući gađanje" iz snapera, ubijao civile na Grbavici, koja je bila pod kontrolom VRS.

"Herenda je rekao da je birao žene u crnini, jer je tako znao da su Srpkinje", kazao je svedok.

Herenda je priznao i da je "bio odgovoran za surovo ubistvo srpskih zarobljenika i civila u Velikom parku" u centru Sarajeva.

Pozivajući se na Herendino priznanje, Garaplija je posvedočio i da su "Ševe" 1993. pokušale da ubiju generala Armije BiH Sefera Halilovića, koji je neposredno pre toga bio smenjen sa dužnosti komandanta ABiH.

Umesto Halilovića, ubili su njegovu suprugu i njenog brata aktiviranjem eksploziva podmetnutog na terasi stana generala, koji u tom trenutku nije bio prisutan.

Javnosti je, zatim, prikazano da je to bilo granatiranje sa srpske strane navođenim projektilom "maljutka", budući da su Herenda i ostali na licu mesta ostavili trag kabla za navođenje, da bi se stekao utisak da je raketa došla sa srpske strane, ispričao je Garaplija.

Svedok je izjavio i da su vlasti BiH, odmah pošto je dokumentovao zločine "Ševa", 1996. uhapsile njega i optužile ga za pokušaj Herendine otmicu, pokušaj ubistva i zlostavljanje.

Usledio je "montirani sudski proces" kojim su "određene strukture pokušale zataškati" zločine koje su počinile "Ševe", izjavio je Garaplija. Posle prvostepene osudjujuće presude i dvogodišnjeg boravka u zatvoru, Garaplija je odlukom Vrhovnog suda BiH bio oslobođen većine optužbi i pušten na slobodu.

Da je Garaplija zlostavljao Herendu, tvrdio je danas, tokom unakrsnog ispitivanja, i haški tužilac Adam Veber. Garaplija je to, međutim, negirao.

Za Nedžada Herendu rekao je da je nestao i da ne zna gde se nalazi. Suđenje generalu Mladiću, optuženom i za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata širom BiH i uzimanje za taoce "plavih šlemova" UN, 1992-95.