
Knez Mihailova | Foto: Profimedia
Srbija je u protekle dve decenije prošla kroz tri talasa privatizacije. Poslednji je počeo 2001, donošenjem Zakona o privatizaciji koji uređuje uslove i postupak promene vlasništva društvenog, odnosno državnog kapitala. Iako se jedan deo sredstava od privatizacije sve vreme odvajao u Fond za restituciju, država tek 10 godina kasnije donosi Zakon o restituciji.
Kako je privatizacija u međuvremenu gotovo završena, nadležni savetuju onima čija je imovina privatizovana pre restitucije - da pravdu potraže pred domaćim ili stranim sudom.
Privatizacija u Srbiji je nekom majka, a nekom maćeha, kažu naslednici čija je imovina privatizovana pre Zakona o restituciji. U Mreži za restituciju za RTS navode primer naslednika "Tri lista duvana" kome su vraćena prava korišćenja zemljišta. Međutim, preduzeće koje je pre Zakona o restituciji kupilo kafanu, i srušilo je, ozidao je novi objekat.
Mile Antić iz Mreže za restituciju kaže treba uspostaviti zakup između vlasnika zemljišta bivših vlasnika i onih koji su vlasnici ukoliko su taj objekat izgradili u skladu sa zakonom.
"Da bi se izbegla jedna loša poruka stranim investitorima koji će se sigurno pre ili kasnije pojaviti, da ne kažem neki međunarodni skandal, kao što je situacija sa kompleksom Stari mlin ili hotel Radison blu koji se trenutno nalazi na osnovu investicija Soravia grup", naveo je Antić.
RTS je pitao "Soravia grupu" da li su, kada su kupovali "Stari mlin", znali da je on predmet restitucije.
"Bili smo svesni da je predmetna imovina oduzeta njenim vlasnicima posle Drugog svetskog rata, pošto je to već bilo opštepoznato u to vreme. Međutim, zakoni važeći u to vreme, kao i trenutno važeći zakoni, ne predviđaju u korist naslednika prethodnih vlasnika bilo kakva prava na predmetnoj imovini, kao ni bilo kakve zahteve protiv nas", navodi se u saopštenju "Soravia grupe".
Kako se dodaje u saopštenju, prema njihovom saznanju, predmetna imovina ne može biti predmet naturalne restitucije, ali naslednici prethodnih vlasnika mogu imati pravo na novčanu nadoknadu od države.
U Gradu Beogradu kažu da su bivše gradske uprave postupale u skladu s tadašnjim zakonima.
Gradski menadžer Goran Vesić kaže da svi koji smatraju da su na bilo koji način oštećeni prema zakonima ove zemlje mogu da traže zadovoljenje pred sudovima.
"Od kad je donet zakon o restituciji 2011. godine mi veoma strogo poštujemo zakon, i za svaku lokaciju koju stavljamo na prodaju mi pre toga tražimo izjašnjavanje agencije za restituciju", naveo je Vesić.
I dok naslednici prvog vlasnika potražuju "Stari mlin", on je prodavan više puta.
Direktor Agencije za restituciju Strahinja Sekulić rekao je da se u prve tri četiri prodaje ne vidi ko je vlasnik što je čudno.
"Vi dođete sa sume od 500 hiljada maraka koliko je bila inicijalna prodaja da to vredi više desetina miliona evra, pa i da nije bilo predmet restitucije koliko je država izgubila novca tim prodajama", kaže Sekulić.
Od 2001. godine, kada je donet Zakon o privatizaciji, u Fondu za restituciju prikupljeno je 160 miliona evra, što je malo da bi se obeštetili svi bivši vlasnici. Jer, oduzeta imovina procenjena je na 36 milijardi evra. Velika odgovornost je i na konsultantskim i revizorskim kućama koje nisu kontrolisale ugovore u periodu od 2001. do 2011. godine, navodi RTS.