KOSTOLAC SE BRANI, U RUDNIKU KOD LAZAREVCA SITUACIJA RAVNA KATASTROFI
Kopovi „Kolubare” prerasli u Perućko jezero!
Dok je stotinu vojnika iz Centra za obuku kopnene vojske u Požarevcu zajedno sa zaposlenima u TE „Kosotlac B“ podizanjem bedema sprečavalo da Mlava nakon dva probijena nasipa u blizini kopa „Drmno“ pomrači pola Srbije, zaposleni u rudniku „Kolubara“ kod Lazarevca bespomoćno su gledali kako tamo gde su se doskora nalazili kopovi „Tamnava - Zapadno polje“ i „Veliki Crljeni“ sada imaju jezero od čak 15 kvadratnih kilometara s dubinom koja na nekim mestima iznosi preko 50 metara. Prema rečima direktora „Kolubare“ Milorada Grčića i prvim procenama, šteta iznosi više stotina miliona evra.
Ugljenokopi „Tamnava - Zapadno polje” i „Veliki
Crljeni“ više ne postoje. Sada se tu prostire 15 kvadratnih kilometara vode, sa dubinom i do 50 metara. Šteta dostiže više stotina miliona €
Pod vodom se nalazi devet velikih bagera i brojna, veoma skupa rudarska oprema
Reka Kolubara probila je nasip 15. maja, a koji je štitio kopove od ulaska vode, i za samo dva dana, od najsavremenijeg rudnika u Srbiji, stvorila veštačko jezero. Pod vodom se nalazi devet velikih bagera i brojna, veoma skupa rudarska oprema.
Biće uglja za Obrenovac
Na druga dva kopa rudnika „Kolubara“, Polju „D“ i Polju „B“, proizvodnja će, prema rečima direktora Grčića, početi za 10 dana. Ova dva kopa proizvodiće dnevno 45.000 tona uglja dnevno, što je polovina od količine koju je „Kolubara“ u proseku isporučuivala TE „Nikola Tesla“ u Obrenovcu.
Ispumpavanje vode trajaće najmanje dva meseca, a kopovi će početi s proizvodnjom tek za godinu i po ili dve
Ispumpavanje vode trajaće
najmanje dva meseca, a kopovi će početi s proizvodnjom tek za godinu
i po ili dve
- Kolubara je za nekoliko sati probila nasip u širini od 50 metara i napravila klanac dugačak 100 i dubok oko 30 metara. Huk vode čuo se na 10 kilometara od kopa. Dobro je što niko nije nastradao od ljudi koji su se do samog kraja borili s podivljalom rekom - navodi Radivojević. Kolubara još uvek puni akumulaciju, koju je sama stvorila, a radnici „Pomoćne mehanizacije“ i inženjeri iz Instituta „Jaroslav Černi“ pokušavaju da kamenim gromadama ukrote reku.
Odbrana TE „Kostolac“ | Foto: Aleksandar Dimitrijević
Kostolac se borio kod Drmna
U Kostolcu je evakuisano 150 meštana radničkog naselja Drmno, sa kojeg je izmeštena i rudarska mehanizacija, sa nižeg na viši nivo. Kostolačke TE u svoja tri bloka proizvode petinu struje EPS-a, pa je odbrana od Mlave bila prioritet, a odziv volontera bio je ogroman. Direktor termoelektrane i kopa „Kostolac“ Dragan Jovanović rekao je da to preduzeće i dalje nesmetano proizvodi struju, i dodao da čine sve da voda ne dođe do njihovih objekata. Osim meštana Drmna, u okolini Kostolca i Požarevca evakuisani su i meštani pojedinih delova naselja Salakovac, Maljurevac, Bubušinac i Bradarac. U osnovnim i srednjim školama u petak nije bilo nastave, niti će je biti u ponedeljak.
Vučić: Milion evra dnevno za uvoz struje
Premijer Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je odbranom na Savi kod TE „Nikola Tesla“ u Obrenovcu izbegnuta šteta koja bi nastala gašenjem agregata, a iznosila bi između 500 i 600 miliona evra.
„Zahvaljujući slovenačkim pumpama i neverovatnim naporima ljudi, uspeli smo da odbranimo TENT, što bi građane koštalo oko 600 miliona evra”, rekao je Vučić. On je rekao da je sada neophodno raditi na osposobljavanju kopova RB „Kolubara“, kako Srbija ne bi morala da uvozi struju: „Na dnevnom nivou bi nas to koštalo od 500.000 do milion evra, ako ne budemo mogli da dovozimo ugalj do TENT-a.“
Nema komentara za ovu vest.
Molimo čitaoce alo.rs da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila.
Strogo je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara.
Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni.
Redakcija alo.rs ima pravo da ne odobri komentare koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije alo.rs.
Administratorima se možete obratiti ovde: online@alo.rs