Poštovani, trenutno čitate vesti iz arhive.
Alo! ima novi sajt! Kliknite ovde i pogledajte najnovije vesti!
alo.rs Aktuelno

KAKO ZAŠTITITI DOMAĆU PROIZVODNJU?

Mlekare ugrožava uvoz iz EU

Autor: Tanjug | 20.01.2015 - 11:04:00h | Komentara: 0

Uvoz mleka i mlečnih proizvoda iz EU u Srbiju polako raste i iako za sada nema izraženih poremećaja na domaćem tržištu, treba razmisliti o uvođenju mehanizama za zaštitu našeg mlečnog govedarstva i mlekarske industrije. Cena trapista u decembru po kilogramu 3,5 dolara u EU.

Sir

Ilustracija | Foto: Profimedia

Mogući način zaštite je prelevman na određeni rok, izjavio je danas Tanjugu Nenad Budimović iz Privredne komore Srbije.
Primera radi, uvoz polutvrdih sireva raste, pa je tako krajem godine, u oktobru i novembru povećan uvoz trapista 300 odsto, sa 15 na 45 tona, a ono što naše mlečno govedarstvo i mlekarsku industriju više ugrožava od količina je cena, objasnio je Budimović, koji je sekretar Udruženja za poljoprivredu PKS.
Ne pričamo o drastičnim količinama ali u procentima to izgleda tako - cena po toni trapista odnosno polutvrdih sireva u EU je znatno niža u odnosu na početak 2014. kada je bila oko 5,7 dolara po kilogramu, u decembru je bilo oko 3,5 dolara po kilogramu, a sada može da ce nađe već za tri dolara, odnosno 2,5 evra po kilogramu, naveo je Budimović.

On je rekao i da se u nekim trgovinskim lancimau Srbiji favorizuje uvozna roba, pa tako recimo trapist Mlekoprodukta na policama košta od 900 do 1.000 dinara po kilogramu iako je njegova maksimalna proizvođačka cena 550 dinara. S druge strane, isti sir iz Holandije košta 600 dinara, dodao je Budimović.

Činjenica je da zalihe u Srbiji rastu zbog smanjenog izvoza, pogotovo trajnijih proizvoda u mlekarskoj industriji - mleka u prahu, maslaca i sireva, polutvrdih sireva tipa gauda, ajdamera, kačkavalja, trapista, naveo je Budimović, navodeći kao primer da su zalihe kiselomlečnih proizvoda veće 637 odsto.

Ono što nas očekuje u prvom kvartalu ove godine jeste ukidanje kvota za proizvodnju sirovog mleka u EU, koje je formalno stupilo na snagu 1. januara, a kako je kazao Budimović, mi već osećamo tu jaku, stimulisanu i uredjenu proizvodnju.

Zbog prestanka izvoza u Rusiju iz EU traže se nova tržišta pa su čak i mala, kao što je region Balkana i CEFTA zemalja, postala veoma atraktivna za plasman mleka i mlečnih proizvoda, ukazao je Budimović.
Poremećaj na našem tržištu još nije toliko izražen, ali su signali došli od naše prerađivačke industrije i farmera da ono što može da nas očekuje jeste povećan plasman, dodao je Budimović.

On je naglasio da može da se deluje regularnim mehanizmima koje treba objasniti Evropskoj komisiji i EU zašto to činimo i možda uvesti vremenski prelevman da se prebrodi kriza dok se ne vidi kako će se odvijati situacija na globalnom nivou.
Budimović je dodao i da ne treba razmišljati o carinskim barijerima, imajući u vidu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), pristupanje EU i činjenicu da ćemo jednog dana biti jedinstveno ekonomsko tržište.
Ono što treba raditi jeste stimulisati našu proizvodnju i zaštiti koliko je to moguće.. , a to se odnosi na zadržavanje premija za mleko, da se ide na kvalitet mleka pored količine i da se radi sa farmerima, naveo je Budimović.
Prema njegovim rečima, od ukupne količine pomuženog mleka u Srbiji na godišnjem nivou od oko 1,4 milijarde litara, svega 780 do 800 miliona litara uđe u preradjivačke kapacitete, a ostalo završi ili na farmama ili zelenim pijacama kroz tradicionalne domaće proizvode.

Nema komentara za ovu vest.

Pogledajte pravila za pisanje komentara

Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.
Molimo čitaoce alo.rs da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila.
Strogo je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara.
Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni.
Redakcija alo.rs ima pravo da ne odobri komentare koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije alo.rs.
Administratorima se možete obratiti ovde: online@alo.rs
alo.rs VIP