Poštovani, trenutno čitate vesti iz arhive.
Alo! ima novi sajt! Kliknite ovde i pogledajte najnovije vesti!
alo.rs Aktuelno

PROSEK VADE OCENE IZ LIKOVNOG, MUZIČKOG I FIZIČKOG

Osnovcima najniže ocene iz matematike i fizike!

Autor: Danas | 04.09.2014 - 21:39:00h | Komentara: 0

Prosečan osnovac u Srbiji završi osmi razred sa jakim vrlodobrim uspehom, iako ima trojku iz matematike i hemije i 'mršave' četvorke iz fizike, srpskog, engleskog i drugog stranog jezika.

Učionica

Prosek podižu petice iz muzičkog, likovnog i fizičkog, a posebno vladanje, iz koga je prosečna ocena neverovatnih 4,9.
Analiza uspeha oko 66.000 učenika, koji su u junu završili osnovnu školu, pokazuje da je u šestom, sedmom i osmom razredu prosečna ocena iz matematike 3,3, iz fizike u šestom i osmom 3,5, kao i hemije u sedmom, dok je u osmom 3,46.
Sa prosekom 3,7 osnovci uspevaju da 'namaknu' četvorke iz srpskog i oba strana jezika, a nešto im bolje idu istorija, geografija i biologija, u kojima su prosečne ocene oko 3,8.
Malo im fali do petice iz tehničkog (4,4), koju uspevaju da dobiju u šestom i osmom razredu iz muzičkog (u sedmom je prosek 4,45). Sa prosekom 4,6 iz likovnog, 4,8 iz fizičkog i 4,9 iz vladanja - osnovci završavaju šesti, sedmi i osmi razred kao jako vrlodobri (prosek preko četiri).
A u pomenutoj generaciji, više od 9.000 đaka imalo je u đačkim knjižicama sve petice.
Vukovaca je, naime, 13,91 odsto, što je minimalno povećanje u odnosu na lane, kada ih je bilo 13,75 odsto. Statistika pokazuje da se broj vukovaca u poslednjih sedam godina konstantno povećava, tačnije od 2008, kada ih je bilo 12,28 odsto.
"To su veštački stvoreni vukovci", poručuje Radmila Dodić, predsednica Foruma beogradskih osnovnih škola, napominjući da prosečne ocene koje daju nastavnici drastično odudaraju od znanja đaka, te da su "jedino objektivno merilo" ocene u prvom razredu srednje škole.
"Ako bismo te ocene uporedili sa ovim iz osnovne škole moglo bi se zaključiti da se radi o nekoj drugoj deci i drugom obrazovnom sistemu. Nastavnici i uprava osnovnih škola masovno podležu pritisku roditelja, ali i ljudi iz Ministarstva prosvete i lokalnih samouprava koje se bave obrazovanjem. Direktorima je stalo da im škole budu visokorangirane, da se prikažu kao uspešne, jer tako privlače nove đake. Ali to je lažna slika", smatra Dodićeva.
Njen stav potvrđuju rezultati iz Elektrotehničke škole „Rade Končar“ u Beogradu, koja godinama unazad organizuje takozvano inicijalno testiranje.
Đaci prvog razreda u septembru rešavaju testove iz matematike i srpskog, a u njima je najveći broj pitanja kao na maloj maturi, koji su polagali samo dva i po meseca ranije.
"Zapanjujuće je da na tim testovima učenici masovno dobijaju jedinice. Oni rešavaju i treći test iz stranog jezika, na kome takođe postižu loše rezultate, iako ga uče od prvog razreda osnovne škole. Ova deca teško prate nastavu iz matematike i fizike. Problem je što je rađena reforma u osnovnoj školi, ali u području tehnike u srednjim školama nije bilo promena. Posledica toga je da veliki broj učenika ide na popravni ispit", kaže Miodrag Janković, pomoćnik direktora ETŠ "Rade Končar", napominjući da su profesori prinuđeni da snižavaju kriterijum na smerovima koje upisuju slabiji đaci, jer bi u suprotnom još više učenika "palo" na popravni.

Pritisak roditelja

"Veliki broj odličnih ocena iz predmeta koji se zasnivaju na talentu i sposobnostima rezultat je pritiska roditelja da se ocenjuju zalaganje i prisustvo na časovima. Naši ljudi nisu dovoljno edukovani za roditeljstvo, jer da bi izbegli slabiju ocenu iz fizičkog, idu na to da dete oslobode nastave, iako mu tako ugrožavaju zdravlje. Čak i deca koja imaju ozbiljne zdravstvene i životne probleme ne bi trebalo da budu oslobođena fizičkog. Zbog toga se i prave individualni obrazovni planovi", kaže za Danas Dušan Mitić, profesor Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje u Beogradu.

Nema komentara za ovu vest.

Pogledajte pravila za pisanje komentara

Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.
Molimo čitaoce alo.rs da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila.
Strogo je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara.
Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni.
Redakcija alo.rs ima pravo da ne odobri komentare koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije alo.rs.
Administratorima se možete obratiti ovde: online@alo.rs
alo.rs VIP