HRVATI DONELI NOVE PROPISE U VEZI SA STAMBENIM ZBRINJAVANJEM
Ponovo čerupaju srpsku imovinu!
Ono malo srpske imovine u Hrvatskoj, koju ta zemlja do sada nije uspela oteti, našlo se ovih dana na tapetu, jer je najnovija članica EU donela nove propise u vezi sa stambenim zbrinjavanjem.
Prognani Srbi imaju rok do
31. marta da podnesu zahtev
za stambeno zbrinjavanje
Kafić Oluja u napuštenoj srpskoj kući u centru Obrovca | Foto: Duško Vukajlović
Naime, Hrvatska je Srbima sa teritorije nekadašnje Krajine (područje posebne državne skrbi), bivšim nosiocima stanarskih prava, postavila rok od mesec dana do kada moraju da podnesu zahtev za stambeno zbrinjavanje.
Srpska kuća na rivi u Obrovcu zarasla u korov | Foto: Duško Vukajlović
Prvo zahtev, pa dokumenta
Ukoliko Srbi iz Hrvatske koji dosad nisu podneli zahtev za stambeno zbrinjavanje, žele da to učine, kako ističe Linta, oni to mogu da urade do 31. marta ove godine. Dovoljno je da lično ili preko osobe kojoj daju punomoć predaju zahtev za stambeno zbrinjavanje, a da neophodnu dokumentaciju naknadno predaju. Oni koji su već predali zahtev, moraju samo da dostave dodatne dokumente koji se sada traže, dok oni koji nemaju stanarsko pravo, a nisu nikada tražili obnovu kuće, mogu da podnesu zahtev za zbrinjavanje, ali uz kompletnu dokumentaciju do 31. marta.
Ovakvi uslovi i kratak rok za podnošenje zahteva predstavljaju, kako ističe Miodrag Linta, predsednik Koalicije udruženja izbeglica, diskriminaciju i ponovno čerupanje imovine Srba u Hrvatskoj.
- Hrvatska uporno pokušava da problem otete imovine Srba na svojoj teritoriji reši humanitarnim programom. Međutim, problem je u tome što ona na taj način gazi imovinska prava Srba.
On dodaje da je ovakav zahtev Hrvatske dodatno diskriminatorski i zbog činjenice da Srbi moraju da potpišu izjavu kako imovinu koju dobiju u okviru ovog programa neće otuđiti 10 godina, čime im se ograničava pravo na raspolaganje imovinom.
Srbi moraju da potpišu izjavu da imovinu koju dobiju u okviru ovog programa neće otuđiti 10 godina
Neophodna dokumentacija
- Fotokopija lične karte ili druge identifikacione isprave
- Uverenje o prebivalištu za period od 8. oktobra 1991. godine do trenutka podnošenja zahteva
- Uverenje iz nadležnog katastra o neposedovanju nekretnina
- Uverenje nadležnog opštinskog suda da nema u vlasništvu nekretnine
- Potvrdu nadležne poreske uprave o prometu nekretnina
- Potvrdu Ministarstva finansija, Poreske uprave, potvrdu Hrvatskog zavoda za penzijsko osiguranje, kao i druge odgovarajuće dokaze o primanjima u protekloj godini
- Uverenje nadležnog suda da nije pokrenut postupak za kaznena dela protiv Hrvatske
*Pored dokumenata za sebe, podnosilac mora da priloži dokumente i za sve članove porodice za koje podnosi zahtev za stambeno zbrinjavanje.
*Dokumentacija ne sme da bude starija od šest meseci.
Jadranka Kosor | Foto: Beta
Da je Jadranka Kosor Srpkinja, stan bi platila 200.000 evra!
Kako ističe Linta, poseban problem predstavlja i pitanje otkupne cene stanova koje Srbi moraju danas da plaćaju, a koje su tri i više puta veće nego one po kojima su Hrvati otkupljivali nekretnine.
- Srbi iz Hrvatske su jedina kategorija stanovništva sa prostora čitave bivše Jugoslavije koja nije rešila problem stambenih prava. A i onim Srbima kojima se vrate stanovi, moraju da ih otkupljuju po znatno većim cenama. Da je Jadranka Kosor Srpkinja koja želi da otkupi stan u centru Zagreba danas, morala bi da izdvoji najmanje 200.000 hiljada evra, umesto 30.000 maraka koje je izdvojila pre 20 godina kada je otkupila stan srpske porodice Drobac - naglašava Linta.
Nema komentara za ovu vest.
Molimo čitaoce alo.rs da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila.
Strogo je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara.
Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni.
Redakcija alo.rs ima pravo da ne odobri komentare koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije alo.rs.
Administratorima se možete obratiti ovde: online@alo.rs