Poštovani, trenutno čitate vesti iz arhive.
Alo! ima novi sajt! Kliknite ovde i pogledajte najnovije vesti!
alo.rs Aktuelno

ZAŠTO POMERAMO SAT

Radimo to svake godine,
a da li je to pametno?

Autor: | 27.10.2012 - 19:59:00h | Komentara: 0

Ideja o pomeranju sata unazad ujesen i unapred početkom proleća pripisuje se Bendžaminu Frenklinu, jednom od osnivača SAD-a. Autor je poslovice "Rani odlazak u krevet i rano ustajanje čine čoveka zdravim, bogatim i mudrim". Ipak, da lii je to razlog za konfuziju koju stvara pomeranje sata?

Sat

Zašto još uvek pomeramo vreme na satu? | Foto: Shutterstock

Tom izrekom Frenklin je u vreme svog ambasadorskog mandata u Francuskoj u drugoj polovini 18. veka Parižanima poručio da bi uštedeli na svećama da ranije ustaju i koriste dnevno svetlo.

Ipak do prvog konkretnog predloga o pomeranju vremena čekalo se više od sto godina, da bi ideju prva realiziovala Nemačka za vreme Prvog svetskog rata, tačnije 1916. godine.

Zašto je to sve bilo potrebno?

Govorilo se o energetskim, ekonomskim, zdravstvenim dobicima, pa čak i u smislu borbe protiv kriminala. Ipak, te teorije su u veku koji je usledilo padale kao komadi domina.

Ipak, tek prošle godine od svih evropskih zemalja prva za prekid trenda započetog za vreme velikog rataodlučila Rusija. Sledila je i buntovna Belorusija, dok Island nikad nije pratio trendove pa tako nije ni ovaj. Oni su "zabetonirani" u vremenu merenom po Grinviču.

Struja

Prva zabluda bila je da će se pomeranjem vremena štedeti energija zbog većeg korišćenja dnevnog svetla. No, brojna istraživanja su to opovrgnula: ili nije bilo ušteda ili su one bile zanemarive.

Američko ministarstvo transporta je to zaključilo 1975. godine, zabeležena je veća potrošnja i u Zapadnoj Australiji u leto 2006. godine, u Japanu su došli do zaključka o većoj potrošnju 2007. godine.
Merenje u američkoj državi Indiana pokazalo je da ih je pomeranje vremena koštalo 10 do 14 miliona dolara više godišnje kroz potrošnju struje.
Istraživanje Američkog ministarstva energije (DOA) koje je 2008. godine zaključilo da je godinu dana ranije ušteđeno pola postotka energije zahvaljujući pomeranju sata, no prilikom te studije nisu merili sve mesece u godini niti su uzimali u obzir druga goriva.
Neke studije, naime, pokazuju da se zbog letnjeg vremena troši više motornih goriva, iako su stručnjaci garantovali da se time štedi 1 odsto na potrošnji goriva. DOA je, pak, pokazala da potrošnja nije nimalo pod uticajem pomeranja sata.

Sat

Rusi su odustali, da li ćemo i mi? | Foto: Shutterstock

Saobraćaj

Još jedan je mit bio da će pomeranje sata pridoneti sigurnosti u saobraćaju, jer će vozači voziti više danju. Ipak, ispostavilo se da gubitak jednog sata sna u proleće ima trenutan efekat na vozače - lakše stradaju u saobraćaju, objavljeno je u Američkom časopisu za javno zdravstvo 1995. godine.

Radno mesto

A i ako stignu do posla, veće su šanse da će se radnici tamo povrediti kada izgube sat sna! To je zaključak studije Univerziteta u Alabami u Birminghamu iz 2009. godine. To se nije uspelo nadoknaditi prednostima povećanog apsorbovanja vitamina D izlaganjem suncu u "višku" sunčanih sati.

Ekonomski učinci

Kada se pogledaju sektori protivnika i zagovornika pomeranja vremena, zagovarali su ga trgovci, a najviše oni sa sportskom opremom. Više sunčanih sati znači da su ljudi duže u trgovinama, ali i da se više rekreiraju.

Protivnici su bili vlasnici bioskopa, koji su beležili manju posetu, ali i poljoprivrednici čiji je rad vezan za izlaske i zalaske sunca više nego za "stanje" na satu. Najviše su se bunili mlekari zato što krave znaju izgubiti deo mleka kada se ne poštuje strog dnevni ritam i njihov unutrašnji sat.
Takođe, oštri protivnici su i radnici u transportu. Železnice u našem regionu, recimo, u vreme pomeranja sata zaustavljaju svoje vozove sat vremena.
Velike štete prouzrokovalo  je pomeranje sata u Nemačkoj kada je 1993. godine kompjuterski sistem u fabrici čelika hladio kaljenu masu sat vremena kraće nego što je trebao, pre njenog izlivanja.
Ipak, po nekim procenama, koje su osporavane kao i sve ostale prednosti i mane pomeranje sata, SAD gubi do milijardu dolara da bi prilagodio računarske sklopove i da bi se na razne druge načine pripremio za ovu izmenu.

 

Zdravlje 

Zbog promena na satovima zabeleženo je da su stradali i pojedini pacijenti priključeni na aparate u bolnicama, prema Wikipediji.

Ipak, ono što je Ruse nagnalo da prekinu sa praksom menjanja vremena jeste - depresija i konfuzija među stanovnicima koji osećaju kao da im je ukradeno vreme kada im se sat pomakne.

U tri sata će biti dva

Inače, prema Uredbi o računanju vremena, letnje računanje vremena u 2012. godini završava 28. oktobra 2012. godine tačno u 3 sata, tako što se pomeranjem za jedan sat unazad, vreme u tri sata računa kao dva sata.

Povezane vesti:

Nema komentara za ovu vest.

Pogledajte pravila za pisanje komentara

Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.
Molimo čitaoce alo.rs da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila.
Strogo je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara.
Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni.
Redakcija alo.rs ima pravo da ne odobri komentare koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije alo.rs.
Administratorima se možete obratiti ovde: online@alo.rs
alo.rs VIP