Poštovani, trenutno čitate vesti iz arhive.
Alo! ima novi sajt! Kliknite ovde i pogledajte najnovije vesti!
alo.rs Aktuelno

INTERVJU NEDELJE

Srbi se kljukaju lekovima za smirenje!

Autor: R. Ćoralić | 02.02.2014 - 08:02:00h | Komentara: 0

Srbi godišnje popiju milione kutija različitih lekova, među kojima prednjače lekovi za smirenje. Potrošnja medikamenata u Srbiji se svake godine poveća za pet do deset odsto, a lekari dnevno napišu oko 250.000 recepata, dok pacijenti kući ponesu skoro 400.000 kutija.

Povećana tražnja za antidepresivima, lekovima za srce, dijabetes...

Povećana tražnja za antidepresivima, lekovima za srce, dijabetes... | Foto: Željko Šafar

Procenjuje se da takozvane anksiolitike, u koje spadaju „bromazepam“, „diazepam“, „lorazepam“, „ksalol“ i „sedabenz“, koristi svaka druga osoba, a 2012. godine je na recept izdato sedam miliona kutija. Pre desetak godina se, prema nekim podacima, konzumiralo sedam tableta po stanovniku, da bi do 2012. taj broj skočio na 20 do 30 tableta po osobi.


„Svake godine se beleži neznatan rast izdavanja i prodaje lekova iz grupe anksiolitika i to su medikamenti koji se najviše troše, iako je participacija za neke od njih čak 85 odsto od pune cene. To dokazuje da su očigledno povećane potrebe stanovništva za tim lekom. Međutim, i pored toga broj prodatih kutija na godišnjem nivou kod nas ne odudara mnogo od potrošnje u evropskim zemljama“, kaže za „Alo!“ farmaceut i apotekar Tijana Veriga Stojanović (56), uz ocenu da uprkos povećanju potrošnje lekova Srbi, ipak, nisu tabletomani.

I stari i mladi  kupuju preparate za potenciju

I stari i mladi kupuju preparate za potenciju | Foto: Željko Šafar

Koje lekove najviše pijemo?
- Lekari su najčešće propisivali i izdavali recepte za anksiolitike, među kojima prednjače benzodiazepini. Umesto „bensedina“, koji je ranijih godina bio neprikosnoven u toj oblasti, primat su sada preuzeli „bromazepam“, „lorazepam“, „ksalol“ i „ksanaks“. Takođe, u poslednje vreme je povećana i upotreba antidepresiva, a najviše se piju „seroksat“, „zoloft“, „cipraleks“ i „flunisan“. U samom vrhu na listi najtraženijh medikamenata su svakako i lekovi za bolesti srca i krvnog pritiska, kao i oni koji se koriste u terapiji protiv dijabetesa, bolova i upala, razni antibiotici, ali i oni za probleme sa želucem.


Gde je ovde greška?!
bebelak - lak za bebe
ferveks - perfeks
rapten K - rentakar
fiziološki rastvor - filozofski rastvor
olint kapi - olimpik kapi
instant čaj - sikstant čaj

Koliko se lečimo na svoju ruku?
- To je i dalje naša boljka i mnogi to rade i danas. Mi u apoteci se trudimo da kroz razgovor sa pacijentima odredimo terapiju, a ako primetimo da je reč o ozbiljnijem zdravstvenom problemu, savetujemo odlazak kod lekara. Posle zabrane izdavanja i prodaje antibiotika bez recepta ili lekarskog izveštaja, ta vrsta zloupotrebe je svedena na minimum, pa se oni sada uglavnom koriste u skladu sa potrebama stanovništva. Međutim, na svoju ruku se i dalje najčešće uzimaju analgetici, koji se izuzetno mnogo koriste, kao i lekovi protiv prehlade. Najtraženiji su analgetici na bazi acetilsalicilne kiseline („andol“ i „aspirin“) i paracetamola („febricet“, „panadol“ i „eferalgan“). Ali se u poslednje vreme dosta koristi kombinacija paracetamola i kofeina, koji pojačava dejstvo.

Apoteka

Apoteka | Foto: Željko Šafar

Kupujemo li razne preparate i koji su najtraženiji?
- Prvi na listi su preparati za mršavljenje i negu kože. Preparati za mršavljenje se kupuju „sezonski“ i uzimaju ih žene, ali i muškarci, samo ne u tolikoj meri. Pa tako čim prođu praznici i slave počinje i potraga za ovom vrstom preparata.


Da li je povećana potrošnja lekova za potenciju?
- Njih uglavnom uzimaju stariji muškarci, rekla bih, stariji od 50 godina, mada je očigledno da za ovim preparatima postoji potreba i među mlađom populacijom. Mlade mušterije najčešće se pravdaju da će to pokloniti prijateljima kao štos. Ali, svi kupci su uglavnom dobro obavešteni o preparatima za potenciju, verovatno iz reklama, tačno znaju šta kupuju, pa stoga retko od nas traže informacije, mada im uglavnom preporučujemo one na bazi biljaka.

Šta mladi najčešće traže?
- Na sreću, mladi ljudi čine najmanji procenat naših pacijenata. Uglavnom dolaze da preuzmu terapiju za nekoga. A kad kupuju za sebe, to su uglavnom analgetici ili lekovi za lečenje prehlada, mada ima i sve više devojaka koje kupuju oralne kontraceptivne pilule.

Na osnovu lekova koji se kupuju i izdaju, šta biste rekli, od čega boluje Srbija?
- Srbija je pomalo u depresiji. Jeste da su među traženijim lekovima i oni za srce i dijabetes, ali to je nešto što postoji i nije toliko u fazi povećanja.

Privatnici u podređenom položaju


Tijana Veriga Stojanović je ocenila još i da su privatne apoteke u Srbiji u podređenom položaju u odnosu na državne. „Po zakonu od prošle godine, privatne apoteke su obavezne da dug prema dobavljačima isplate za 60 dana, a s druge strane RFZO te lekove nama plaća u roku od 120 do 150 dana. Istovremeno, to ne važi i za državne apoteke, koje obaveze dobavljačima izmiruju kad njima Fond da - kaže Stojanovićeva, podsećajući i da srpske apoteke imaju samo 12 odsto marže, što je najmanje na svetu, gde se ta brojka kreće od 20 do 30 odsto. Ona ističe i da apotekari imaju veoma važnu ulogu u zdravstvu, iako ih mnogi kod nas, počev od zakonodavstva, tretiraju kao trgovce.
„Mi u suštini pružamo i zdravstvene usluge jer kad primete problem, ljudi se uglavnom prvo obraćaju nama, a mi im odredimo terapiju ili ih uputimo kod lekara. Apotekari su tu i da posavetuju pacijente u vezi sa terapijom i njenim odabirom, načinom korišćenja određenih lekova, eventualnim problemima prilikom korišćenja medikamenata... Tako da je naša uloga višestruka“, objašnjava ona.

Anegdote

Sa kakvim ste se sve zanimljivostima susretali na poslu?
- Ulazi jedan pacijent u apoteku i s vrata kaže: „Zdravo srce“. Koleginica ga pogleda u čudu, misleći da se njoj tako obraća, a onda je shvatila da je reč o preparatu koji se tako zove. Uglavnom se naše zanimljivosti odnose na nazive lekova, pa se tako dešava da traže nešto za ljubavnu potenciju, rentakar umesto leka „rapten K“, perfeks umesto „ferveksa“, šeri brendi umesto „švedske grančice“ ili ošamućene tablete umesto šumećih...

Nikad ne mešajte!


Stojanovićeva upozorava i da uvek treba obratiti pažnju na kombinaciju lekova, ali i na hranu, jer neki od njih nikako ne idu jedni s drugim. Tako antibiotici iz grupe tetraciklina („vibramicin“, „doksicilin“, „dovicin“, „ciprocinal“, „marocen“, „amracin“) nikako ne smeju da se mešaju sa mlekom i mlečnim proizvodima. Takođe, lekovi za zgrušavanje krvi („farin“, „tiklodiks“, „plaviks“) ne treba piti sa „andolom“, „aspirinom“, omega 3 masnim kiselinama, kao i preparatim na bazi ginko bilobe. Ni uvin čaj, koji se koristi za blaže urinarne infekcije, nije preporučljiv sa lekovima za tu bolest jer smanjuje njihovo dejstvo, ali ni trudnicama.

Nema komentara za ovu vest.

Pogledajte pravila za pisanje komentara

Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.
Molimo čitaoce alo.rs da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila.
Strogo je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara.
Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni.
Redakcija alo.rs ima pravo da ne odobri komentare koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije alo.rs.
Administratorima se možete obratiti ovde: online@alo.rs
alo.rs VIP