Poštovani, trenutno čitate vesti iz arhive.
Alo! ima novi sajt! Kliknite ovde i pogledajte najnovije vesti!
alo.rs Aktuelno

ŠTA KO KOME DOĐE - SVE PO SPISKU!

Šta je posvojče šurnjaje rođakovićevom kurajberu?

Autor: M. S. Prelić | 14.06.2015 - 16:25:00h | Komentara: 1

Kod većine stranaca stvar je uglavnom veoma jednostavna - familija se deli na članove uže porodice, plus babe i dede, i sve ostale, odnosno rođake. Ali, kod nas su te stvari sasvim u duhu našeg jezika - apsolutno zakomplikovane! Čak toliko da se veoma često i sami pogubimo u rodbinskim vezama.

Familija Porodica

Kod stranaca je stvar uglavnom jednostavna - familiju dele na članove uže porodice i rođake...

Primera radi, ako upitate nekog Amerikanca šta mu je muž ženine sestre, on će vam kratko odgovoriti - rođak. Isto kao i ako je u pitanju žena ženinog brata. Ali, kod nas ćete u prvoj varijanti reći da je u pitanju pašenog, a u drugom šurnjaja. I to je tek vrh ledenog brega porodičnih, familijarnih i drugih odnosa i titula među Srbima...
U principu, kada je u pitanju uža familija, stvari su jednostavne, pošto su nam svima ti izrazi svakodnevni. Majka i otac, sin i ćerka, brat i sestra, ujak i ujna, stric i strina, tetka i teča... deo su tog jednostavnog unutrašnjeg kruga. Ipak, i on zna da se zakomplikuje, ukoliko imate članove familije koji, na primer, imaju decu iz prethodnog braka.
Tako postoje pastorak i pastorka, odnosno sin ili ćerka očuhove žene ili maćehinog muža iz prethodnog braka ili vanbračne veze. Kod tazbine i prijateljstava stvari su još komplikovanije, pa tako kod nas postoji zaova (muževljeva sestra), svojak ili svak (muž muževljeve sestre), svastić odnosno svastičina (sin odnosno ćerka ženine sestre) i tako dalje i tako bliže...
Interesantno je da reč prijatelj kod Srba ima više značenja. Jedna, ona osnovna, predstavlja blisku osobu koja vam nije u familiji, a koja vam je često i bliža od predstavnika iste. S druge strane, one familijarne, prijatelj predstavlja oca ćerkinog muža ili sinovljeve supruge.
Još je gora situacija ako počnete da kopate u dubinu, odnosno prošlost. Dok se kod stranaca pitanje predaka starijih od deda i baba rešava dodavanjem prefiksa pra- onoliko puta koliko je kolena u pitanju, kod nas posle roditelja naših roditelja kreće prava ujdurma koja se završava belim orlom i belom pčelom, odnosno roditeljima sajkatave i sajkatavka. A između se nalazi čitav splet neverovatnih i izuzetno retko upotrebljavanih jezikolomki. Samo primera radi, sudepača i sudepač su roditelji vaših sukurdola i sukurdoli, čiji roditelji su pardupan i pardupana, a čiji su pak roditelji ožimikura i ožimikurka. I to je tek deo vaših direktnih predaka po majci i ocu.
Stvari nisu jednostavne ni kada su u pitanju drugi porodični odnosi. Na primeri, dete rođeno posle očeve smrti zove se posmrče, usvojeno čeljade je posvojče, nahranče, nahranko, nahranka ili usvojenik, odnosno usvojenica.
Sasvim dovoljno za potpuno gubljenje među izrazima, bez obzira na to koliki trud uložite da ih popamtite. Ipak, da biste ih bolje “pohvatali”, pogledajte tabele ispod ovog teksta.
Potomci zajedničkih ili samo jednog roditelja

Brat - sin istih roditelja u odnosu na drugu decu tih roditelja;
Sestra - kći istih roditelja u odnosu na drugu decu tih roditelja;
Polubrat - brat drugoj deci samo po ocu ili po majci;
Polusestra - sestra drugoj deci samo po ocu ili po majci.
Braća i sestre roditelja, njihovi supružnici i druga bliža rodbina

Stric ili čiča, čika, ćić - očev brat
Strina - supruga očevog brata, odnosno strica
Ujak - majčin brat;
Ujna - ujakova žena
Tetka - očeva ili majčina sestra
Tetak ili teča - tetkin muž
Sinovac (bratanac, bratić) i sinovka/sinovica (bratanica/bratičina) - bratov sin ili ćerka drugom bratu (sestri)
Nećak (netijak) i nećaka (nećakinja) - sin ili ćerka rođenog brata (sestrin sin ili kći u odnosu na majčinog brata, odnosno ujaka; bratov sin u odnosu na očevog brata, odnosno strica)
Sestrić i sestričina - sin ili ćerka jedne sestre u odnosu na drugu braću ili sestre
Bratanac ili bratanica - bratov sin ili kći
Stričević ili stričevna - dete jednog brata detetu drugog brata
Bratić, bratučed, tetkić - stričev sin, tetkin sin
Rođaković ili rođakovićka - Rođakov sin ili ćerka
Potomci

Sin - muško dete roditelja
Kćer ili ćerka - žensko dete roditelja
Pastorak - sin očuhove žene ili maćehinog muža iz prethodnog braka ili vanbračne veze
Pastorka - ćerka očuhove žene ili maćehinog muža iz prethodnog braka ili vanbračne veze
Unuk - sinovljev ili kćerin sin
Unuka - sinovljeva ili kćerina kćerka
Praunuk - unukov ili unukin sin
Praunuka - unukova ili unukina kćerka
Čukununuk - praunukov ili praunukin sin
Čukununuka - praunukova ili praunukina kćerka
Bele pčele - deca čukununuka.
Preci

Otac i majka - roditelji
Očuh i maćeha - supružnik roditelja koji nije u krvnom srodstvu sa detetom
Baba i deda - roditelji vaših roditelja
Prababa i pradeda - roditelji vaših babe i dede
Čukunbaba i čukundeda - roditelji vaših prababe i pradede
Navrbaba i navrdeda - roditelji vaših čukunbabe i čukundede
Kurđel i kurđela - roditelji vaših navrbaba i navrdeda
Kurlebala i kurlebalo - roditelji vaših kurđela i kurđeli
Sukurdol i sukurdola - roditelji vaših kurlebala i kurlebaloa
Sudepača i sudepač - roditelji vaših sukurdola i sukurdoli
Pardupan i pardupana - roditelji vaših sudepača i sudepači
Ožimikura i ožimikurka - roditelji vaših pardupana i pardupanki
Kurajber i kurajbera - roditelji vaših ožimikura i ožimikurki
Sajkatava i sajkatavka - roditelji vaših kurajbera i kurajberki
Beli orao i bela pčela - roditelji vaših sajkatava i sajkatavki
Tazbina i prijateljstvo

Svekar - muževljev otac
Svekrva - muževljeva majka
Tast ili punac - ženin otac
Tašta ili punica - ženina majka
Zet - ćerkin ili sestrin muž
Snaha ili snaja - sinovljeva, unukova ili bratova žena
Dever - muževljev brat
Jetrva - žena muževljevog brata
Zaova - muževljeva sestra
Svojak ili svak - muževljeve sestre muž
Šurak ili šurijak - ženin brat
Šurnjaja - žena ženinog brata
Svastika, svaja - ženina sestra
Pašenog, pašanac ili svak, badža/o, šogor - muž ženine sestre
Svastić i svastičina - sin odnosno ćerka ženine sestre
Prijatelj - otac kćerkinog muža ili sinove supruge
Prija - majka kćerkinog muža ili sinove supruge
Kumstvo

Kum (kuma) - duhovni otac detetu pri krštenju (kuma i kum uzimaju se kao jedno lice), ali i svedoci na venčanju
Kumče ili kumić - dete u odnosu na kuma koji ga je krstio
Kumašin i kumašinka - venčani supružnici u odnosu na svedoke svog venčanja (kumove)
Ostalo

Posmrče - dete rođeno posle očeve smrti
Posvojče, nahranče, nahranko, nahranka ili usvojenik, usvojenica - usvojeno dete
Kopile ili kopilče - dete kome se ne zna otac
Siroče - dete kome su umrli roditelji
Poznanče ili požnjak - dete starijih roditelja
Nahoče, nahod, nahodnik, nahotkinja - nađeno dete
Udovac - muž čija je žena umrla
Udovica - žena čiji je muž umro

Zla ova zaova i za sve kriva svekrva


Osim komplikovanosti titula u familijarnim i drugim odnosima kod Srba, interesantno je i poreklo pojedinih izraza.
Tako se veruje da je zaova (muževljeva sestra) izraz koji je nastao spajanjem reči "zla ova". Slično poreklo, odnosno ne baš protkano ljubavlju, je i sa tastom i taštom (ženin otac, odnosno majka), koji su nastali od izraza tašt (uobražen, sujetan, samoljubiv). Slično je i sa hrvatskom verzijom tašte, odnosno punicom, pošto taj izraz između ostalog označava i osobu koja je puna sebe.
Ništa bolje nije prošla ni jetrva (žena muževljevog brata), pošto je taj izraz kovanica od reči "jetra" i "trveti", čime se dolazi do konačnog objašnjenja - "ona koja ide na jetru", odnosno "ona koja vam jede džigericu".
Lepo poreklo nema ni izraz svekrva (muževljeva majka), pošto se smatra da je u pitanju skraćenica od izraza "za sve kriva", ali je interesantan i svekar (muževljev otac), odnosno "onaj koji sve kara", odnosno kudi i grdi kao glava porodice.

Poslednji komentari
  • sasa Vreme: 14.06.2015 20:38h

    Da li je neko cuo za izraz "ineca", a tako se oslovljavaju bivsa i sadasnja zena.

Pogledajte sve komentare

Pogledajte pravila za pisanje komentara

Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.
Molimo čitaoce alo.rs da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila.
Strogo je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara.
Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni.
Redakcija alo.rs ima pravo da ne odobri komentare koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije alo.rs.
Administratorima se možete obratiti ovde: online@alo.rs
alo.rs VIP