Poštovani, trenutno čitate vesti iz arhive.
Alo! ima novi sajt! Kliknite ovde i pogledajte najnovije vesti!
alo.rs Aktuelno

SLAVA MU

Umro Ljubomir Tadić, otac Borisa Tadića

Autor: | 31.12.2013 - 10:33:00h | Komentara: 3

Akademik Ljubomir Tadić preminuo je noćas u Beogradu u 88. godini, rečeno je Tanjugu u SANU.

Ljubomir Tadić

Ljubomir Tadić | Foto: Željko Šafar

Ljubomir Tadić je rođen 1925. u Smriječnu, danas Crna Gora. Imao je 16 godina kada se priključio partizanskom pokretu.

Bio je profesor filozofije i sociologije prava na Univerzitetu u Beogradu i stalni član SANU.

Godine 1968. bio je jedan od predvodnika studentskih protesta, pa je 1974. kao nepodoban udaljen sa Univerzieteta.

Jedan je od 13 osnivaca obnovljene Demokratske stranke decembra 1989. godine, i uz Dragoljuba Mićunovića jedini je iz te probitne ekipe koji je ostao u DS. U više navrata je bio član Glavnog odbora te stranke.

Ljubomir Tadić je otac Borisa Tadića, bivšeg predsednika Srbije i lidera DS.
Nakon Drugog svetskog rata studirao je u Sarajevu i Beogradu. U Sarajevu je bio prvi sekretar Univerzitetskog komiteta i urednik dnevnika "Oslobodenje".
Filozofiju prava doktorirao je u Ljubljani. Kao naučni saradnik, bio je član Ustavne komisije za pripremu Ustava iz 1963.

Prof. dr Mišo Kulić tvrdi je za njega da ''nije nikada ni težio, a ni od drugih intelektualaca tražio pristajanje na obaveznost svog naučnog, intelektualnog i moralnog uverenja, jer intelektualnu zajednicu nikada, čak i onda kada ga je Brozov režim getoizirao sa njemu po uverenju sličnim intelektualcima u Institut za filozofiju, nije shvatao kao koteriju. (...) Nikada nije tražio ni poslušne učenike, a ni neku intelektualnu ili političku grupu koja bi ga sledila".

Boris Tadić

Boris Tadić | Foto: O. Radosavljević

Tadićevo delo "Poredak i sloboda" (1967) ostavilo je veliki utisak na tadašnje generacije studenata. I njegovo poznije delo "Tradicija i revolucija" (1972) imalo je sličnu sudbinu.

Kritičko pisanje za časopis "Praksis" i odluka da, kao profesor Beogradskog univerziteta, podrži studentski protest 1968. (po sopstvenom priznanju, on je autor naziva "Crveni univerzitet Karl Marks"), razlozi su zbog kojih je svrstan u grupu prvih disidenata tadašnjeg režima i jedan je od osam profesora koji su polovinom sedamdesetih odstranjeni sa Filozofskog fakulteta.

Zajedno sa nekolicinom istomišljenika pokrenuo je u Engleskoj "Praksis International", a u zemlji sa Dobricom Chosićem pokušao je da pokrene časopis "Javnost".

Bio je predsednik predsednik Pokreta za zajedničku evropsku državu Srbiju i Crnu Goru, koji je imao za cilj da svi državljani te republike dobiju pravo glasa na referendumu o odvajanju Crne Gore.

Pisao je da gradjanski rat nije započeo 1991. godine, već da se njegove jasne naznake nalaze u periodu ranije socijalističke izgradnje, posebno "ustavne izgradnje", najviše Ustava iz 1974. godine.

Tvrdio je da za razaranje Jugoslavije nije bio odgovoran socijalizam, nego njegov "boljševički privid", pri čemu je "istorijski paradoks da izmedju boljševičkog projekta razbijanja Jugoslavije i zapadnog projekta kojim je to razbijanje ostvareno, postoji puna konvergencija".

Dobitnik je Sedmojulske nagrade, najvišeg priznanja Srbije. Dopisni je član je SANU od 1985. godine, a redovni od oktobra 1994. godine.

DS: Nenadoknadivi gubitak i za nauku i sve demokrate

Odlazak akademika Ljubomira Tadića ne predstavlja samo nenadoknadiv gubitak za nauku i Demokratsku stranku, nego i za sve demokrate, saopštila je danas DS povodom smrti jednog od svojih osnivača.


Ta stranka ističe da je Tadić bio "jedan od najvećih boraca protiv autoritarizma, despotskih režima i onih koji su želeli da uguše slobode mišljenja i govora".


Više nego bilo ko drugi, akademik Tadić je imao hrabrosti da u trenucima najvećih pritisaka podigne svoj glas i ustane u odbranu demokratskih načela i vrednosti, podseća se u saosptenju.


DS ukazuje na to da je Ljubomir Tadić bio i čovek kog su studenti cenili i voleli, "ne samo zbog izvrsnih predavanja, nego pre svega zbog toga što je bio čovek velike hrabrosti, koji je ličnim činom i primerom pokazivao kako se bori protiv autokratskih reima"


"Sve ono što je za ivota činio obavezuje DS da nastavi da neguje sve principe i vrednosti kojima je akademik Tadić, jedan od njenih osnivača, posvetio svoj život", navodi se u saopštenju.

Poslednji komentari
  • scipion Vreme: 31.12.2013 13:41h

    Zašto se ne napiše da je bio i pukovnik OZNE.Tek istine radi i prave slike o ljudima krvavim čuvarima revolucije.

  • sova Vreme: 31.12.2013 17:45h

    Dobronamerna primedba: nije bio stalni clan vec REDOVNI clan SANU.

  • rodoljub Vreme: 31.12.2013 19:42h

    Knjiga koju je napisao "Veliko srpski nacionalizam" mnogo govori o njemu. A pomaze i da se shvati njegov sin I njegova patologija koju je ispoljavao prema Serbima. To su ljudi koji su koristili demoktratiju da maskiraju negativnosti koje su imali za Srbe I Srbiju.

Pogledajte sve komentare

Pogledajte pravila za pisanje komentara

Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.
Molimo čitaoce alo.rs da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila.
Strogo je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara.
Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni.
Redakcija alo.rs ima pravo da ne odobri komentare koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije alo.rs.
Administratorima se možete obratiti ovde: online@alo.rs
alo.rs VIP