MISTERIJA
Čovek slon na DNK analizi!
Nauka u službi medicine! Jedna od najvećih misterija 19. veka bi konačno mogla da bude rešana u 21. veku. Naime, naučnici žele da urade DNK analizu Džozefa Merika poznatijeg kao čovek slon, koji je živeo od avgusta 1862. do aprila 1890. godine.
Čovek slon | Foto: NN
Cilj naučnika je da urade detaljan genom Merika kako bi utvrdili zbog čega je došlo do ekstremnih deformiteta u njegovom razvoju. Merikov skelet je sačuvan u Kraljevskoj bolnici u Vajtčepelu, gde se nalazi od njegove smrti 11. aprila 1890.
„Biće to veoma težak zadatak ukoliko se ima u vidu koliko su njegovi ostaci oštećeni. Uzećemo uzorke iz zdravih i abnormalnih kostiju”, rekao je Ričard Trembat, dekan sa Univerziteta Kraljica Meri.
Filmska priča
Priča o čoveku slonu je fascinirala svet. O njemu je snimljeno nekoliko filmova. Najpoznatiji je onaj iz 1980. sa Džonom Hurtom i Entonijem Hopkinsom. Na Bodveju se igra drama u kojoj glavnu ulogu ima Bredli Kuper, zvezda hit komedija „Mamurluk”.
Merik je smatran nakazom u viktorijansko doba. Nadimak je zaradio jer se verovalo da boluje od elefantitisa. On se rodio kao normalna beba, ali je već u mladosti došlo do abnormalnog razvoja kostiju glave i ekstremiteta. On je morao da spava sedeći zbog preterane težine glave. Desna ruka i desna noga su mu se deformisale, a govor mu je postao nerazgovetan. Otac i maćeha su ga odbacili kada je imao 17 godina. Zbog zastrašujućeg izgleda je nosio odeću s kapuljačom, a kako bi zaradio novac za život, pristao je da se pojavljuje na izložbi „Ljudska radoznalost”. Poslednje godine života, čovek slon je proveo u bolnici pod patronatom Frederika Trevsa. Postao je poznat i javnost ga nije odbacila. U bolnici ga je posetila i Aleksandra, princeza od Velsa. Tačan uzrok njegove smrti nikad nije utvrđen.
Tagovi:
Nema komentara za ovu vest.
Molimo čitaoce alo.rs da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila.
Strogo je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara.
Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni.
Redakcija alo.rs ima pravo da ne odobri komentare koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije alo.rs.
Administratorima se možete obratiti ovde: online@alo.rs