Poštovani, trenutno čitate vesti iz arhive.
Alo! ima novi sajt! Kliknite ovde i pogledajte najnovije vesti!
alo.rs Reportaža/Srbija

KAKO IZGLEDA ZAVEŠTANJE ORGANA U SRBIJI IZ ISKUSTVA NOVINARKE ALO!

Jedini šalter koji vapi za tobom

Autor: Nina Gavrilović | 23.11.2014 - 07:00:00h | Komentara: 2

Vrata lifta su se zatvorila za krupnim čovekom na nosilima. Iza njega čekaonica VMA nastavila je da se puni. Sa rekom ljudi koja je ulazila više je ličila na aerodromski terminal nego na bolnicu.

Oko 1.000 ljudi u Srbiji trenutno čeka neki organ

Oko 1.000 ljudi u Srbiji trenutno čeka neki organ | Foto: Vladimir Lojanica

Ne žurim. Statistika kaže da sam od svih njih u taj kutak krenula samo ja. Četvrti sprat. Za neke najbitniji u toj ogromnoj zgradi. Za njih i njihove porodice najvažniji na celom svetu. Jedan običan šalter. Jedini na kome vam neće tražiti nijedan papir, nadaće se da mogu da vam ga daju.


Dok čitate ove redove od tog papira zavisi život 1.000 ljudi, koliko ih trenutno čeka na transplantaciju nekog vitalnog organa. Neki od njih imaju decu, neki su deca. Drugi su mladi ljudi koji umesto u budućnost gledaju u listu čekanja, znajući da sutra možda neće dočekati.

„Najvrednija stvar u mom novčaniku“: Novinarka „Alo!“ Nina Gavrilović

„Najvrednija stvar u mom novčaniku“: Novinarka „Alo!“ Nina Gavrilović | Foto: Rajko Ristić

Hodam širokim praznim hodnikom u kom svaki korak odzvanja. Postajem neobično svesna svog tela. Stomaka u kome se mreška sendvič, pomalo promrzlih bubrega. Srca. Koračam pored gastroenterologije, prolazim hemioterapiju. Skrećem levo. Ova čekaonica je prazna. Zato su mnoge pune. U Srbiji postoji samo pet donora na milion stanovnika. Glavni razlog je strah od zloupotrebe organa koji je, tvrdi koordinator za transplantaciju organa u VMA Đoko Maksić, potpuno neosnovan. Ipak, i ja ga osećam.


- Celokupan proces, počevši od darivanja organa do transplantacije najstrože je kontrolisan od strane Uprave za biomedicinu i Ministarstva zdravlja. Na tome radi više timova lekara i saradnika, a obezbeđeno je i praćenje organa i celokupne dokumentacije, uz maksimalnu transparentnost - naglašava doktor Maksić.

To znači da, ne samo što doktori koji vam spasavaju život ne znaju da li ste donor ili ne, već i ako se odlučite da to postanete, glavnu reč imate vi i kasnije vaša porodica, koja treba da zna da postoji tačan podatak kome je organ darivan. Čak je uz želju porodice i pristanak druge strane moguće da upoznate osobu kojoj je vaš bližnji spasao život.

U Srbiji postoji samo pet donora na milion stanovnika

U Srbiji postoji samo pet donora na milion stanovnika | Foto: R. Ristić

- Telefonski poziv koji javlja da postoji donor za porodice bolesnika znači da je to šansa najbližih za novi početak, lepši i bolji život, šansu za produženjem vrste, da jednog dana ugledaju možda i svoje unuke - kaže doktor.


Papir je ispred mene... Samo u Evropi, tokom jednog dana, transplantaciju ne dočeka 12 ljudi. A kod nas transplantacija je mnogo manje.

- Svaki građanin mora da shvati da ima mnogo veće šanse da bude primalac, nego donor organa i ukoliko ne razvijemo program u kome ćemo jedni drugima pomagati, da će veliki broj naših ljudi umirati svakodnevno na listama čekanja i da neće imati priliku za novi život - zaključuje Maksić.

Potpisivanje obrasca za donorsku karticu neodoljivo podseća na otkucaje srca. Kartica će mi stići otprilike kad i plata. Ali nemam dilemu šta će biti najvrednija stvar u mom novčaniku.
 

Stanje u Srbiji


Srbija bi trebalo za nekoliko godina da stane u red srednje razvijenih evropskih zemalja u pogledu broja donora, a to je oko 15-20 donora na milion stanovnika. Na taj način bi se značajno povećale šanse da svaki naš građanin u svojoj zemlji može u optimalnom vremenu da bude transplantiran. Godišnje u Srbiji se uradi oko 100 transplantacija bubrega od živih srodnih i nesrodnih donora, odnosno od osoba koje su umrle zbog moždane smrti. Ovaj broj značajno je manji od broja transplantacija organa u Evropi, gde se uradi oko 35-50 transplantacija bubrega na milion stanovnika svake godine.

Da li ste znali?


Sve religije u svetu podržavaju doniranje organa. Ova procedura ni na koji način ne košta porodicu, niti ruži telo pokojnika, čak je moguća i sahrana uz otvoren sanduk. U nekim zemljama, poput Švedske, svi građani se smatraju donorima ukoliko ne naglase suprotno. Ipak, najviše donora ima u Španiji, 35 na milion stanovnika.

Poslednji komentari
  • zeljko Vreme: 23.11.2014 08:33h

    nazalost jedino osobe koje su bolovale od bilo kod oblika karcinoma nemogu biti donori.Ja sam uspesno izlecen ali na zalost odbili su moj zahtev.

  • saw Vreme: 24.11.2014 16:09h

    nije tacno da sve religije podrzavaju doniranje organa

Pogledajte sve komentare

Pogledajte pravila za pisanje komentara

Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.
Molimo čitaoce alo.rs da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila.
Strogo je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara.
Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni.
Redakcija alo.rs ima pravo da ne odobri komentare koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije alo.rs.
Administratorima se možete obratiti ovde: online@alo.rs
alo.rs VIP