Poštovani, trenutno čitate vesti iz arhive.
Alo! ima novi sajt! Kliknite ovde i pogledajte najnovije vesti!
alo.rs Svet

KORENI

BiH kolevka modernog džihadizma

Autor: Srna | 02.07.2015 - 12:30:00h | Komentara: 0

"Islamska država" pokušava da pokrene "novi front za Kalifat" na Balkanu i mnogi brinu zbog toga što je BiH i dalje slaba i fragmentovana, dve decenije posle rata, navodi britanski Bi-Bi-Si.

Deca džihadisti

Deca džihadisti

Bi-Bi-Si ocenjuje da je formiranje odreda "El mudžahedin" 1992. godine u centralnom delu BiH "ostala inspiracija za ljude do danas" i može da pomogne da se objasni zašto ova zemlja ima više boraca u Siriji i Iraku u odnosu na svoju populaciju od većine zemalja u Evropi.

U tekstu naslovljenom "Da li je BiH kolevka modernog džihadizma?" podseća se da je pomenuti bataljon formiran uglavnom od arapskih dobrovoljaca, te navodi da je danas dinamika džihada preokrenuta, pa su Bošnjaci ti koji putuju u arapske zemlje.
 - U toku je rat između Zapada i islama. BiH je dala taj narativ savremenom džihadističkom pokretu. To je njegova kolevka  -izjavio je Ajmen Din, koji se kao mladi saudijski dobrovoljac borio u centralnom delu BiH 1994. godine.
On je rekao da su Zapad i salafisti bili na istoj strani rata u Avganistanu protiv Sovjetskog Saveza tokom osamdesetih godina prošlog veka, ali da su postali neprijatelji u BiH.
U tekstu se navodi da je grupa od nekoliko desetina militanata iz 1992. godine početkom 1993. godine narasla na nekoliko stotina, a da je njihova borba od zaštite muslimana prerasla u trostrani sukob sa Hrvatima i Srbima, kao i aktivniji progon "nevernika".
Posle masakra koji su hrvatske snage izvršile nad oko 120 Bošnjaka u Ahmićima u aprilu 1993. godine, odred "El mudžahedin" učestvovao je u brojnim osvetama, uključujući napad na samostan Guča Gora dva meseca kasnije.
Proterano je oko 200 Hrvata, a manastir i danas ima tragove skrnavljenja.
Britanske trupe sukobljavale su se sa odredom "El mudžahedin" u Guči Gori i na drugim mestima u leto 1993. godine, što su bili prvi pucnji te armije na džihadizam, navodi Bi-Bi-Si.
Vogan Kent-Pejn, komandant britanske čete koja je učestvovala u tim borbama, rekao je da su strani borci bili "daleko agresivniji" od lokalnih i da su često pucali na vozila UN.
U Travniku su stranci doprineli proterivanju nekoliko hiljada ljudi i pokušali da uvedu šerijat za one koji su ostali. Učestvovali su i u otmicama lokalnih hrišćana, a Draganu Popoviću su odsekli glavu, dok su ostale zarobljenike primorali da poljube odrubljenu glavu, navodi se u tekstu.
"Slučaj Popović" završio je na sudu, pa su činjenice dobro utvrđene. Ali odred "El mudžahedin" osumnjičen je i za mnoge druge slučajeve, uključujući otmicu i ubistva humanitarnih radnika i pogubljenje 20 hrvatskih zarobljenika", navodi Bi-Bi-Si.
U tekstu se ocenjuje da "stranci nikada nisu činili više od jednog procenta borbenih trupa koje su bile na raspolaganju vlastima u Sarajevu".
Vlasti u Sarajevu su do leta 1993. godine počele da shvataju negativan uticaj ovih džihadista na njihov imidž "multietničnosti i sekularne republike", pa su stavile odred "El mudžahedin" pod komandu Trećeg korpusa Armije BiH, čija je komanda bila u Zenici.
Tadašnji komandant Trećeg korpusa general Enver Hadžihasanović napisao je u tajnoj poruci vojnim komandantima 1993. godine: "Mislim da iza mudžahedina stoje političari visokog ranga i verske vođe".
On je dodao da ovi borci "uopšte nisu pomogli Bosni" i da su joj "naprotiv, odmogli".
Bi-Bi-Si navodi da je bilo pojedinih lidera, uključujući Aliju Izetbegovića, koji su poželeli dobrodošlicu stranim borcima, delimično da bi zadovoljili arapske donatore.
Posle potpisivanja Dejtonskog sporazuma i završetka rata, svi strani borci morali su da odu 1996. godine.
Ajmen Din kaže da su emocije bile jake i da su ljudi u bazi mudžahedina vikali i plakali "jer su se svi nadali da će umreti kao mučenici, a sada im je ta šansa oduzeta".
Stotine mudžahedina otišlo je iz BiH U Čečeniju, Pakistan i Avganistan, a iz te "škole" potekla su i dvojica napadača na SAD 11. septembra 2001. godine i brojni drugi kadrovi Al kaide.
Više od 300 stranaca ostalo je u BiH, a nekoliko desetina Arapa strahovalo je da se vrate u svoje zemlje. Oni su uspeli da ostanu pošto su upoznali domaće žene i uzeli državljanstvo BiH.
Danas postoje navodi da Stranka demokratske akcije (SDA) ne vodi dovoljno oštru politiku prema stranim borcima. Samo, sada su stotine Bošnjaka odlučile da se bore u Iraku i Siriji, navodi Bi-Bi-Si.
Postoji "neposlušnost među radikalnijim elementima SDA" u vezi sa osudom onih koji idu u borbe na Bliskom istoku, rekao je jedan diplomata u Sarajevu.
Kritičari kažu da su vlasti u Sarajevu godinama ignorisale arapske mudžahedine koji su ostali u BiH i nastavili da agituju, što je dovelo do pojave nekoliko zajednica sa domaćim salafistima.
Među onima koji povezuju događaje iz dvedesetih sa današnjim je Fikret Hadžić, koji je optužen da se borio na strani "Islamske države" u Siriji.
On se pridružio odredu "EL mudžahedin" 1994. godine. Godinama posle rata radio je kao vozač i mehaničar, a onda je odlučio da treba da se bori protiv "Asadovog šiitsog režima" u Siriji.
On je rekao Bi-Bi-Siju da nije bio član "Islamske države" i odbacio njene metode. Hadžić je dodao da se pre povratka iz Sirije prošle godine sreo sa članovima ove organizacije iz BiH koji su se pojavili na video snimku ove organizaicje u junu.
Među ostalim Bošnjacima iz te jedinice su lider važne salafističke džamije u Sarajevu, Bilal Bosnić, koji je u pritvoru i čeka suđenje po optužbi za regrutovanje boraca za "Islamsku državu".

Nema komentara za ovu vest.

Pogledajte pravila za pisanje komentara

Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.
Molimo čitaoce alo.rs da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila.
Strogo je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara.
Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni.
Redakcija alo.rs ima pravo da ne odobri komentare koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije alo.rs.
Administratorima se možete obratiti ovde: online@alo.rs
alo.rs VIP