Dalaj Lama i drugi lideri u egzilu, posle četiri godine pauze, obnovili su svoje zahteve za takozvani "srednji put" autonomije u okviru Kine. "Srednji put" predstavlja umereniji pristup u odnosima prema Kini, napušta tibetanski san o autonomnoj državi i svodi se na pregovore sa kineskim vlastima o dobijanju kulturne autonomije u okviru kineske države.

Dalaj lama, koji je zvanično dao ostavku na sve političke dužnosti 2011. godine, ponudio je molitvu za više stotina, a prema nekim procenama više od 1.000, poginulih demonstranata 3. i 4. juna 1989. godine kada je kineska komunistička vlast poslala tenkove i oklopna vozila da uguši protest nenaoružanih mirnih demonstranata, uglavnom studenata, naveo je AFP.
"Nudim molitvu za one koji su umrli za slobodu, demokratiju i ljudska prava", naveo je dalaj lama u svom saopštenju postavljenom na njegovom sajtu.
"Te vrednosti su temelj slobodnog i dinamičnog društva", naglasio je budistički vođa.

Kako je rekao, Peking bi trebalo da prihvati glavnu struju demokratije koja će "pomoći Kini da zadobije poverenje i poštovanje ostatka sveta".
Peking, koji vlada Tibetom od 1951. godine, već je odbacio pristup "srednjeg puta", koji uključuje i davanje prava Tibetu da donosi odluke u regionu.
"Savetujeno te ljude da odustanu od svojih namera da odvije Tibet od Kine", izjavio je kineski ministar spoljnih poslova Hong Lei na redovnoj konferenciji za novinare u sredu.

Odgovarajući na pitanje o Dalaj Laminim komentarima u vezi događaja na Tjenanmenu, ministar je odgovorio: "Istina o Dalaj lami je svima poznata. Njegova izjava ima skrivene motive".