Poštovani, trenutno čitate vesti iz arhive.
Alo! ima novi sajt! Kliknite ovde i pogledajte najnovije vesti!
alo.rs Svet

JUBILEJ

Danas je tačno 15 godina vlasti Vladimira Putina!

Autor: Tanjug | 07.05.2015 - 15:36:00h | Komentara: 0

Pre 15 godina, na današnji dan, ruski predsednik Vladimir Putin prvi put je inaugurisan za predsednika, a za to vreme pokazao da je lider koji ne uzmiče pred izazovima, objavio je danas ruski kanal Raša tudej (RT).

Otkud  sad ovoliki  rođaci:  Vladimir  Putin

Vladimir Putin | Foto: Profimedia

U opširnom pregledu godina Putinove vlasti, RT navodi da je ruski predsednik od Borisa Jeljcina 2000. godine preuzeo zemlju u teškoj ekonomskoj situaciji i u kojoj je vladalo bezakonje, da bi do 2013. godine ruska ekonomija udesetostručila rast, a spoljni dug pao na najniži nivo.


Zapadnoj štampi se na početku dopao do tada malo poznati funkcioner. Opisivali su ga kao čoveka koji kombinuje liberalnu orijentaciju sa čvrstinom koja se izgleda dopada ruskom narodu, podseća ruski kanal.


Putin se najpre suočio sa krizom u Čečeniji koja je u to vreme bila žariste terorista, a posle niza terorističkih napada širom Rusije otpočeo je i drugu "čečensku kampanju" koju su pratile žestoke borbe.


Ovoga puta Putinova "gvozdena pesnica" nije ruskom predsedniku donela mnogo obožavalaca među stranim novinarima, ali mu je pomogla da stekne poštovanje i podršku domaće javnosti, navodi RT.


Putin se potom pozabavio oligarsima koji su krajem 1990. godina bili veoma moćni u Rusiji, rušeći jednog po jednog.


Obračun sa uticajnim tajkunima nije bio lak. Kako je izjavio u nedavnom intervjuu, neki od njih su mu dok je još bio vršilac dužnosti predsednika, uoči izbora 2000. godine pretili da "nikada neće postati predsednik."


Zatim se okrenuo spoljnoj politici, podseća Raša tudej.


"Pogledao sam ga u oči i zaključio da je veoma direktan i pouzdan. Imali smo veoma dobar dijalog," rekao je američki predsednik Džordž Buš posle samita sa Putinom u Sloveniji 2001. godine.


Te prve godine obeležila je tragedija sa podmornicom Kursk u kojoj je poginulo 118 članova posade, koja je izazvala bes domaće javnosti i ponizila Rusiju u inostranstvu.


S druge strane ruska ekonomija je od 2000. do 2004. godine zabeležila dramatičan rast bruto nacionalnog proizvoda što je Putinu obezbedilo siguran put ka drugom predsedničkom mandatu.


Taj mandat je počeo još jednom tragedijom, najvećom u savremenoj ruskoj istoriji - opsadom škole u Beslanu u Severnoj Osetiji kojoj je poginulo 200 dece.


Snage bezbednosti i sam predsednik često su okrivljavani za tragične događaje, a država je pojačala kontrolu kako bi se obračunala sa islamskim ekstremistima.


Zapadni mediji su zbog toga optuživali Putina da "preuzima kontrolu nad oba doma parlamenta i nad političkim strankama, i guši predstavnike civilnog društva koji nisu na njegovoj liniji," navodi RT.


Ali to mu, kako dodjaje RT, nije umanjilo popularnost u domaćoj javnosti koju je Putin stalno iznenadjivao nekim novim poduhvatom - od sviranja klavira i pevanja do vožnje trkačkog automobila i džuda.


Pošto nije mogao da se treći put kandiduje za predsednika Putin je posle izbora 2008. godine postao premijer uz predsednika Dmitrija Medvedeva.
Te godine globalna finansijska kriza odrazila se i na rusku ekonomiju.


Oporavak je bio spor ali postojan i zahvaljujući njemu počela je da raste i srednja klasa u zemlji, donevši sa sobom i "antiputiniziam."


Posle tvrdnji o prevari tokom parlamentarnih izbora 2011. godine hiljade ljudi je izašlo na ulicu. Ipak Putin je 2012. godine pobedio na predsedničkim izborima.


"Obećao sam da ćemo pobediti i pobedili smo," rekao je on okupljenim pristalicama po saopštavanju rezultata.


Do 2013. godine rast ruske ekonomije je od početka Putinove vlasti udesetostručen dok je nacionalni dug pao na najniži nivo u poređenju sa drugim razvijenim zemljama.


Najbolja prilika da se to proslavi pružila se tokom Zimske olimpijade u Rusiji, koja je protekla bez ijednog incidenta bez obzira na optužbe o korupciji i terorističke pretnje.


Međutim, slavljeničko raspoloženje nije dugo trajalo.


"Žestoki puč u susednoj Ukrajini doveo je Rusiju u tešku situaciju zbog Krima gde Rusi čine 65 odsto stanovništva," navodi RT.


"Na Krimu se nalazila i ruska Crnomorska flota kao i hiljade vojnika.


"Morali smo da preduzmemo mere da sprečimo razvoj situacije poput onoga do koga je kasnije došlo u istocnoj Ukrajini: sa tenkovima i dobro naoružanim nacionalistima. Naši vojnici su delovali razumno, odlučno i profesionalno," rekao je kasnije Putin.


Organizovan je referendum na kome je 96 odsto stanovnika Krima reklo da želi da se pridruži Ruskoj Federaciji.


"Radilo se o milionima Rusa, naših zemljaka, kojima je bila potrebna pomoć", rekao je Putin.


Taj potez je doveo do suspenzije članstva Rusije u G-8 i sankcija Zapada.
Putin je za petnaest godina na vlasti jasno pokazao da neće uzmaći pred izazovom.


"Možda naš (ruski) medved treba da sedi mirno i jede šumsko voće i med, možda će ga tada ostaviti na miru. Ali ne, oni će uvek pokušavati da ga vežu lancem i čim to urade, izvadiće mu zube i kandže," rekao je Putin tokom jedne od redovnih sesija tokom kojih odgovara ne samo na pitanja novinara već i građana, navodi RT.

Nema komentara za ovu vest.

Pogledajte pravila za pisanje komentara

Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.
Molimo čitaoce alo.rs da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila.
Strogo je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara.
Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni.
Redakcija alo.rs ima pravo da ne odobri komentare koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije alo.rs.
Administratorima se možete obratiti ovde: online@alo.rs
alo.rs VIP