Poštovani, trenutno čitate vesti iz arhive.
Alo! ima novi sajt! Kliknite ovde i pogledajte najnovije vesti!
alo.rs Svet

SUĐENJE NAKON 70 GODINA

Računovođa Aušvica molio za oproštaj

Autor: Beta | 21.04.2015 - 10:52:00h | Komentara: 0

U Lineburgu u Nemačkoj danas je počelo suđenje "računovodji Aušvica" Oskaru Greningu za pomaganje u ubistvu 300.000 ljudi.

Kapija smrti - Aušvic

Aušvic | Foto: AP

Greningu se sudi za poslove koje je obavljao u Aušvicu u maju i julu 1944, kada je u logor stiglo oko 425.000 Jevreja iz Mađarske i kada je njih 300.000 pogubljeno u gasnoj komori.

Frans pres navodi da suđenja 93-godišnjem Greningu ne bi bilo bez zalaganja Tomasa Valtera, advokata koji zastupa oko 30 žrtava ili članova porodica stradalih u logoru.

Tužioci tvrde da je Grening, između ostalog, pomogao da se prikupi novac koji je uzet od zatvornika u logoru.

Grening ne negira da je u Aušvicu bio čuvar, ali tvrdi da nije počinio nijedan zločin.

Prvog dana suđenja Grening je tražio oproštaj za žrtve Holokausta navodeći da oseća moralnu krivicu, ali je istakao razliku između svog i posla dželata.

"Nema sumnje da snosim moralnu odgovornost. Molim za oproštaj. Kada je u pitanju odgovornost na vama je odluka", rekao je odlučnim tonom 93-godišnji bivši pripadnik nemačke Š divizije.

Tomas Valter je objasnio da su iz pravnih razloga optužbe protiv Oskara Greninga ograničene na Mađarsku akciju iz 1944, kada je u Aušvic stiglo 137 vozova sa 425.000 ljudi.

Suđenje je izazvalo veliko medijsko interesovanje. Predviđeno je 27 ročišta, a suđenje bi trebalo da se završi krajem jula.

Prema podacima nemačkog istoričara Andreasa Sandera, zapadni saveznici, Zapadna Nemačka a zatim ujedinjena Nemačka, osudili su oko 6.650 ljudi u vezi sa zločinima nacista.

Među njima je najviše onih koji su osuđeni za potkazivanje i progon, dok je sedam odsto osuđeno za "masovna ubistva".

Najteži zločini su slabo kažjavani zbog "prisustva bivših nacista u administraciji i pravosuđu", kao i zbog političkih odluka donetih 1949. prilikom osnivanja Savezne Republike Nemačke, smatra istoričar Danijel Bonar sa univerziteta u Marburgu.

Nema komentara za ovu vest.

Pogledajte pravila za pisanje komentara

Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.
Molimo čitaoce alo.rs da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila.
Strogo je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara.
Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni.
Redakcija alo.rs ima pravo da ne odobri komentare koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije alo.rs.
Administratorima se možete obratiti ovde: online@alo.rs
alo.rs VIP