Poštovani, trenutno čitate vesti iz arhive.
Alo! ima novi sajt! Kliknite ovde i pogledajte najnovije vesti!
alo.rs Svet

REŠENJE UKRAJINSKE KRIZE BIĆE BOLNO

"Zapad prepušta Krim Putinu"?

Autor: Vesti | 12.03.2014 - 13:27:00h | Komentara: 1

Rešenje ukrajinske krize biće po svemu sudeći bolno, i Zapad neće moći da ga odobri ali će možda morati da ga prihvati i prepusti Krim Vladimiru Putinu da bi spasao nezavisnost Ukrajine, piše u analizi agencije Frans pres.

Vladimir Putin

Kako se dalje navodi za ovu podelu između velikih sila potrebno je i da pripajanje ukrajinskog poluostrva zadovolji ambicije ruskog predsednika koji želi da bude zapamćen kao neko ko je vratio moć Rusije izubljenu raspadom Sovjetskog Saveza.
Ni jedna velika sila zapravo ne izgleda spremna da se sukobi sa Rusijom da bi branila Krim, oblast koju je sovjetski lider Nikita Hruščov odvojio od Rusije 1954. da bi je dao Ukrajini koja je tada bila u okviru SSSR-a, navodi se u članku. Istovremeno Zapad bi voleo da Ukrajina izmakne zoni uticaja Moskve i da tako dobije prijateljsku zemlju na zapadnoj granici Rusije.

"Zapad bi mogao da odluči da zapuši nos i zatvori oči pred okupacijom (Krima) ali samo ako Putin prizna sadašnju ukrajinsku vladu", ocenio je profesor Aleksandar Motil, sa univerziteta Ratgers u Nuarku u američkoj državi Nju Džersi.

Motil je rekao da bi Putin trebalo da pruži vrlo eksplicitne garancije Zapadu, ali i dodao da "nažalost ništa u Putinovim rečima i akcijama ne ukazuje na to da će se on zaustaviti na Krimu".

Međutim drugi stručnjak, Džejms Niksi, iz Četam Hausa u Londonu smatra da je malo verovatno da Putin želi da ide dalje. Po njegovom mišljenju ruski predsednik je "već dostigao željeni cilj i Krim je izgubljen".

Za sada ideja kompromisa uopšte nije zvanično izražena na Zapadu. Tako je pomoćnik američkog savetnika za nacionalnu bezbednost Toni Blinken rekao da SAD neće priznati rusku aneksiju Krima.

Nemačka kancelarka Angela Merkel, koja je obično obazriva prema Moskvi, je

čvrsto rekla Putinu da je referendum o pripajanja Krima Rusiji, zakazan za 16. mart, "ilegalan", a baltičke zemlje koje je Sovjetski savez okupirao i anektirao posle Drugog svetskog rata posebno su zabrinute.

Velika je verovatnoća da će se u nedelju na Krimu masovno glasati za pripajanje poluostrva Rusiji. Većina analitičara smatra da Zapad nikad neće priznati to pripajanje iako će ga prećutno prihvatiti kao svršenu stvar.

"Krim bi samo ohrabrio Putina"

Istraživač u Brukings institutu u Vaštingonu Stiv Pajfer smatra da
će, ukoliko ne bude jake opšte osude aneksije Krima, Putin samo biti ohrabren da se još više upliće u pitanja Ukrajine i drugih zemalja bivšeg Sovjetskog saveza.

"Bila bi greška Zapada da 'prihvati' aneksiju Krima u nadi da će Putin ostaviti na miru ostatak Ukrajine", ocenjuje Pajfer.

SAD se i dalje nadaju da bi obećanje o većoj autonomiji Krima u odnosu na Kijev, što je druga opcija ponuđena na referendumu, moglo
da spase teritorijalni integritet Ukrajine i spreči ruske ekspanzionističke težnje.

Kinezi mogu da traže Sibir, kao Rusi Krim

Postoji staro rusko strahovanje da će ogromna masa Kineza jednoga dana pohrliti na njihov istok i okupirati ga pukom silinom svoga mnoštva. Da Kremlj nije potpuno načisto oko toga šta da misli, dokazuje i odluka od pre nekoliko godina da se dva nova nosača helikoptera klase Mistral stave u službu Pacifičke flote.


Ruski Sibir pust, a sa druge strane granicenakrcano Kinezima koji samo čekaju

To što je Kina stidljivo podržala Moskvu u krimskoj krizi, to što su deo Šangajske organizacije za saradnju (takozvani Šangajski pakt), to što su deo BRIKS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južnoafrička Republika), sve to ništa na kraju krajeva ne znači: Vladivostok je od Moskve udaljen koliko i Njujork od Berlina, a od Pekinga…

Sa jedne strane u ruskom Dalekoistočnom federalnom distriktu živi šest miliona ljudi, u Sibirskom federalnom distriktu 20, a sa zbijene kineske strane granice 111 miliona. Rusi u pozadini imaju još samo 115 miliona, dok Kinezi imaju 1,3 milijarde.

Treba imati i u vidu da su ruske regije severno od reke Amur i istočno od kineskih provincija Đilin i Hejlungđang skoro 200 godina smatrane kineskim teritorijama po Nerčinskom sporazumu, pre nego što su Rusi 1860. prekršili dogovor i anektirali ih. Kao da sve to nije dovoljno, mnoge od etničkih republika u sastavu RF, a koje bi mogle da slede put Krima nalaze se upravo u ova dva distrikta.

Ukratko, Rusija sa jedne strane ima ogromno prostranstvo, ali ne i ljude na njemu, dok na drugoj strani granice Kina ima višak stanovništva na jako maloj površini. Premda to samo po sebi ne mora ništa da znači, sirovinama bogata ruska severna Azija preduzimljivim i uvek na pokret spremnim Kinezima nudi obilje privrednih mogućnosti, zbog čega ogroman broj njih, što legalno što nelegalno, već naseljava ove krajeve Ruske Federacije.

Procena iz 2009. godine je bila da ih ima oko pola miliona, ali sada je ta cifra svakako višestruko veća. Kinezi su u ruski Daleki Istok i Sibir 2010. godine investirali tri milijarde dolara, što je tri puta više nego što su sami Rusi uložili u svoje sopstvene regione. Sa jedne strane granice, ruske, sve je u stanju raspadanja, dok sa druge strane niču gradovi koji noću blješte. Neki Rusi ih zovu potemkinova sela, ali ako i jesu onda Kinezi njima šalju više nego jasnu poruku.

Trgovinska razmena između ove dve zemlje ide na preko 70 milijardi dolara godišnje. Rusi uglavnom kupuju jeftine proizvode, a prodaju sirovine poput nafte, gasa, metala, uglja i drveta. Tradicionalno veliki ruski izvoz oružja Kini jenjava u poslednje vreme pošto Peking razvija svoje sofisticirano naoružanje, ali kopira i rusko. Primera radi, Su-27 Kinezi proizvode kao J-11, a Su-33 kao J-15, zbog čega su Rusi ogorčeni.

Veliko je pitanje u kom će se pravcu razvijati veze između dva giganta, ali nijedan scenario nije nemoguć. Možda će biti veliki saveznici, a možda Kinezi samo čekaju povoljan trenutak da promene stranu. Ponajviše zbog toga što su Kini ekonomske i bezbednosne veze sa SAD i Evropom važnije nego one sa Rusijom, jer gro njihovog izvoza ide na Zapad; ako budu mogli besplatno da uzmu ono što im Rusi danas skupo prodaju, pitanje je koliko će ovaj savez trajati.

Poslednji komentari
  • scipion Vreme: 12.03.2014 15:45h

    Ateistički zapad,čiji je duh odavno postao farisejski i talmudski,nikom ništa ne bi dao niti prepustio.Osetili su šta znači moć,a ne bi želeli da je osete.

Pogledajte sve komentare

Pogledajte pravila za pisanje komentara

Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.
Molimo čitaoce alo.rs da se prilikom pisanja komentara pridržavaju pravopisnih pravila.
Strogo je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara.
Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni.
Redakcija alo.rs ima pravo da ne odobri komentare koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije alo.rs.
Administratorima se možete obratiti ovde: online@alo.rs
alo.rs VIP